Modernizaciju Rusije Aleksandar Drugi započeo je čovekovom ličnošću
Reforme ruskog cara Aleksandra Drugog danas nazivaju primerom uspešne modernizacije zemlje. Glavna od njih je oslobađanje seljaka od vekovne feudalne zavisnosti. Tačno pre 150 godina, 3. marta 1861. godine, potpisavši Manifest o ukdanju kmetstva, ruski car otvorio je novu eru Rusije.
Kmetovi nisu bili robovi, ali nisu bili slobodni ljudi, nalazeći se u zavisnosti od svog spahije. 1861. godine pravo na slobodu dobilo je više od 25 miliona ljudi. Potpisavši manifest, Aleksandar Drugi je krenuo protiv konzervativnog dela plemstva, smatra direktor Instituta za istoriju Rusije RAN Andrej Saharov.
Aleksandar Drugi je bio čovek epohe, čovek velikih odluka, zaista modnerizacionih rešenja, zato što modernizacija započinje pre svega čovekovom ličnošću, slobodom čoveka, ljudskim pravima, mogućnošću ispoljavanja inicijative. On i njegov brat Konstantin Nikolajevič, koji je bio njegov pomoćnik i drug, pokazali su se kao progresivni ljudi, koji su shvatali potrebe Rusije.
Glavni uslov seljačke reforme bio je to što su seljaci prestali da se smatraju kmetovima. Oni su dobili pravo slobodnih stanovnika sela. Seljačke kuće, objekti seoskog domaćinstva, sva pokretna i nepokretna imovina seljaka bila je proglašena njihovom ličnom imovinom. Bivši kmetovi su dobili elementarna građanska i politička prava, uključujući mogućnost učešća u lokalnoj samoupravi i dostup pravosuđu.
Iza ukidanja kmetstva usledile su i druge reforme socijalnih institucija ruskog društva. Bio je uveden civilizovan sud, opštinska samouprava, pojavila se sloboda štampe. Reformisani su armija i finansijski sistem zemlje.
Aleksandar Drugi je pogunuo upravo tog dana kada je odlučio da pristupi novom reformatorskom projektu – da da zemlji Ustav. 1881. godine car je bio smrtno ranjen na obali Jekaterininskog kanala u Peterburgu bombom terorista. Velike reforme ostale su nedovršene.
U narodu za ukidanje kmetstva Aleksandar Drugi je dobio ime Oslobodilac. Taj događaj je označio početak prelaska zemlje sa agrarnog ka industrijskom razvoju, dao impuls razvoju privatne inicijative i preduzimaštva, istakoa je danas predsednik RF Dmitrij Medvedev u svojoj čestici učesnicima naučne konferencije u Peterburgu, posvećene 150. godišnjici Manifesta o ukidanju kemtstva u Rusiji. Predsednik je izrazio uverenje da učesnici konferencije, među kojima su naučnici, publicisti, kao i društveni i politički poslenici, mogu svestrano da analiziraju suštinu i značaj takvih promena, da objektivno ocene ulogu ovih reformi u političkom i socijalno-ekonomskom usponu Rusije.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: ru.wikipedia.org/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- istorija
- stanovništvo
- godišnjica
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »















