U zavisnosti od toga koji je prst duži, možete otkriti da li ste više izloženi riziku od bolesti srca ili bolestima zglobova.
Naime, dužina prstiju određena je već prilikom razvoja ploda u maternici, a na nju utiču hormoni poput estrogena i testosterona.
Muški hormon testosteron izaziva rast prstenjaka, dok estrogen, ženski hormon, utiče na rast kažiprsta.
Dužina tih prstiju je znak koliko tih hormona imate u tijelu, a to utiče na rizik od oboljenja od određenih bolesti.
Duži prstenjak
Osobe s dužim prstenjakom imaju predispozicije za bavljenje sportom, ali i duži dva puta veće šanse da obole od osteoartritisa koljena, otkriva istraživanje sa Univerziteta Notingam u kome je učestvovalo 2.000 ljudi s takvim oboljenjem.
Duži prstenjak znači da imate više šanse da obolite od anoreksije, ali manji rizik od razvoja bulimije.
Takođe, ove osobe češće obolijevaju od prehlada nego oni s dužim kažiprstom.
Tri istraživanja su otkrila da su osobe s dužim prstenjakom u većoj opasnosti od autizma, a čak četiri studije otkrile su povezanost dužeg prstenjaka i poremećaja hiperaktivnosti i nedostatka pažnje.
Dobra vijest je da su osobe s dužim prstenjakom manje sklone porocima poput pušenja.
Duži kažiprst
Žene u dobi između 35 do 75 godina koje su oboljele od raka dojke uglavnom su imale duži kažiprst od prstenjaka, a to je vjerojatno zbog velike izloženosti hormonu estrogenu koji se povezuje s određenim tipom raka dojke. Jedna studija pokazala je takođe povezanost između dužine kažiprsta i raka grlića maternice.
Muškarci s dužim kažiprstom su u opasnosti od srčanog udara, i to prije 50. godine.
Visoke temperature, astma, alergije uobičajeniji su kod ljudi s dužim kažiprstom.
To je vjerojatno zbog velike izloženosti organizma hormonu estrogenu, zbog kojeg te osobe imaju jači imuni sistem.
Samim tim burnije reaguju na određene namirnice ili druge alergene.
Dobra vijest je da ove osobe imaju manje šanse da obole od raka prostate.