Hoking: Kvantne čestice sjeme univerzuma

Poznat po knjizi "Kratka istorija vremena", Hoking je rekao u intervjuu za današnji "Gardijan" da iako odbacuje ideju života poslije smrti, naglašava potrebu čovjeka da ispuni svoje potencijale na Zemlji tako što će u potpunosti iskoristiti život.

Hokingu (69), čije je tijelo toliko deformisano bolešću da danas može pomijerati samo jedan mišić, onaj u desnom obrazu, dijagnostifikovan je poremećaj motornih funkcija kada je imao 21 godinu i rekli su mu tada da neće živjeti duže od pet godina, ali insistira da se ne boji smrti.

"Već 49 godina živim sa mogućnošću da ću sutra da umrem. Ne bojim se smrti, ali i ne žurim da umrem, želim toliko toga još da uradim", rekao je on.

Prema njegovom mišljenju mozak čovjeka je kao kompjuter koji prestane da radi kada otkaže neka od njegovih komponenti.

"Ne postoji raj niti život poslije života za kompjutere, odnosno za ljude. To su samo bajke za ljude koji se boje mraka", rekao je on, dodajući da bi ljudi trebalo da žive tako što će tražiti najveće vrijednosti života u svim svojim aktivnostima.

Hoking je dao intervjuu uoči sastanka "Gugl Cajtgiest" u Londonu gdje će se obratiti pitanjem - "Zašto smo ovdje?".

Na ovom skupu govoriće i britanski ministar finansija Džordž Ozborn i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Džozef Stilgic.

Hoking će iznijeti svoju teoriju da su male promijenljive čestice energije ili kvantne fluktuacije na samom početku univerzuma sjeme iz kojeg su se razvile galaksije, zvijezde i na kraju čovjek.

Hoking je često bio na meti kritika zbog svojih stavova o religiji.

Njegova knjiga "Veliki dizajn" iz 2010. godine izazvala je oštre kritike među religijskim liderima, uključujući glavnog rabina Velike Britanija lorda Saksa, jer je tvrdio da nema potrebe da se božanskom snagom objasni nastanak univerzuma.