U Kurskoj bici naciste nisu spasili ni „tigrovi“, ni „panteri“
23. avgust je Dan ratne slave Rusije. Tog dana 1943. godine pobedom Crvene armije nad fašističkim okupatorima završena je pedesetodnevna Kurska bitka. Vest o ovom velikom događaju ojačala je nadu u oslobođenje naroda zemalja okupiranih od strane nacista. Proširujući fornt pokreta Otpora u Francuskoj, Belgiji, Holandiji, Danskoj, Noreškoj, ojačala je antifašistička borba, kao i u samoj Nemačkoj, pa i u drugim zemljama fašističkog bloka. Blistava pobeda ruskog oružja uticala je na lidere SAD i Velike Britanije koji su rešili da tešnje sarađuju sa SSSR u antihitlerovskoj koaliciji.
Ofanzivna operacija Citadela koju je planirala fašistička komanda kod Kurska pretrpela je neuspeh. Sovjetske trupe su u toku teških borbi razbile 30 divizija osvajača. Ukupni gubici nemačkih armija grupe Centar izneli su preko pola miliona vojnika i oficira. Kurska bitka je postala prekretnica Drugog svetskog rata, pošto je to bio neuspeh poslednjeg velikog napada fašista, smatra istoričar Aleksej Isajev.
Nemačka armija izgubila je stratešku inicijativu do samog kraja rata. Nemci više nisu bili u stanju da izvode velike ofanzive i da nanose poraze saveznicma iz antihitlerovske koalicije, mogli su samo da reaguju na dejstva saveznika – desant u Normandiji i ofanizvu Crvene armije. U suštini, gubitak strateške inicijative već je značio konačni krah Trećeg rajha.
Za SSSR Kurska bitka bila je još važna u tom pogledu što je prvi put posle neuspešne letnje kampanje 41. i 42. godine Crvena armija uspela da dobije bitku leti. Bio je razvejan mit o tome da Ruski, kao što se desilo u Staljingradskoj bici, pobeđuju samo zimi, nastavlja Aleksej Isajev.
Crvena armija je kao prvo pobedila u odbrambenoj bici. A kao drugo, započela je dugu i uspešnu ofanzivu koja je dovela do toga da Nemci izgube ukrajinsku levu obalu i do uspešnog forsiranja reke Dnjepar. Otac nemačkih tenkovskih trupa Guderian priznavao je da je za njih Kurska bitka bila krah ofanzivne moći. To se danas potvrđuje činjenicama i statistikom. Vidi se da je posle Kurske bitke količina gotove oklopne tehnike u nemačkoj armiji naglo oapla, što je postalo uzrok povlačenja.
Nekoliko meseci posle okončanja Kurske bitke održana je Teheranska konferencija, na kojoj su se prvi put susreli lideri SSSR, SAD, Velike Britanije. U Teheranu je bila doneta odluka o otvaranju drugog fronta u Evropi u maju 1944. godine. Ocenjujući rezultate bitke kod Kurska, britanske premijer Vinston Čerčil je isticao da je ona označila krah nemačke armije na Istočnom frontu.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- istorija
- rat
- godišnjica
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















