Petar prvi
Petar I Veliki (Petar Aleksejevič) – prvi sveruski imperator (od 1721. godine). Razmere ove ličnosti su toliko ogromne da je nadimak Veliki sasvim opravdan. Petar je proglašen za cara 1682. godine u uzrastu od 10 godina, a samostalno je počeo da vlada od 1689. godine. Od mladih godina je pokazivao interesovanje za nauke i za život u inostranstvu, Petar je prvi ruski car koji je bio na dugom putovanju u zemljama Zapadne Evrope (1697-1698. godine). Kad se vratio s putovanja 1698. godine, Petar je pokrenuo velike reforme ruske države u društvenog uređenja. Jedno od glavnih Petrovih dostignuća jeste značajno proširenje teritorije Rusije. U toku Severnog rata (1700-1721.) on je pripojio Rusiji zemlje na obalama Neve, u Kareliji i Pribaltici, koje je ranije osvojila Švedska. Na Nevi je u maju 1703. godine utemeljena Petropavlovska tvrđava, koja je predstavljala osnovu za buduću prestonicu Rusije – Sankt-Peterburg. Ova teritorijalna osvajanja, kao i zemlje, koje su bile pripojene ranije, u toku rusko-turskog rata omogućile su Petru Prvom da 1721. godine uzme titulu prvog imperatora Ruske imperije. U istorijskoj nauci i javnom mnjenju od kraja XVII veka pa sve do danas postoje dijametralno suprotne ocene, kako ličnosti Petra I, tako i njegove uloge u istoriji Rusije. U zvaničnoj ruskoj istoriografiji Petar se obično smatrao jednim od najistaknutijih državnih pregalaca, koji je odredio smer razvoja Rusije u XVIII veku.
Međutim, mnogi istoričari, uključujući N.M.Karamzina, V.O.Ključevskog i druge izražavali su oštre kritične ocene. Međutim, objektivni podaci su sledeći: za vreme Petrove vladavine nastalo je mnoštvo manufaktura, metalurških, rudarskih i drugih fabrika, brodogradilišta, pristaništa, kanala, razvijala se trgovina, osnovana je redovna vojska i ratna mornarica.
Imperator je sproveo reforme državne uprave – stvorio je nov sistem državnih institucija odozgo do dole – Senat, Sinod, kolegijume. Podelio je zemlju na gubernije i srezove. U Petrovo vreme se pojavilo mnoštvo škola i specijalnih školskih ustanova. Svim državnim reformama car je lično rukovodio. Petrovo rukopisno nasleđe čini preko 10 tomova. Osim toga, mnoge Petrove izreke zapisali su njegovi savremenici i ljudi iz monarhove najbliže okoline. Umro je 1725. godine u Sankt-Peterburgu, koji je osnova.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















