Snaga evra je u snazi duha
Sastanak Angele Mekel i Nikole Sarkozija održan 9. oktobra nije doneo kardinalne promene u ekonomsku klimu zone evra. Mada, završivši bilateralne konsultacije, lideri Nemačke i Francuske pokušali su da prenesu odlučnost i optimizam, izjavivši spremnost da pruže podršku evropskim bankama, ogrezlim u dužničkoj krizi. Francuski predsednik je obećao da do kraja meseca treba da bude nađen odgovor na krizu, a do početka novembra na sastanku velike dvadesetorice u Kanu biće predstavljen nekakav obšti paket antikriznih mera. Pri tome Sarkozi nije izrazio nikakve pretpostavke kakve će upravo biti mere.
To je dobar znak – odlučnost dve vodeće evropske države da garantuju rekapitulaciju banaka, koje će stradati prilikom verovatnog bankrotstva Grčke. Nema više na koga da se računa. U intervjuu za Glas Rusije doktor ekonomskih nauka Pavel Medvedev je istakao:
Francuska i Nemačka će podneti značajno opterećenje u ispravljanju finansijskog stanja Evrope. Uglavnom one su se već na to saglasile, sada je pitanje o detaljima. Ali pošto svaki evro oni treba da otkidaju, kako se kaže, gledajući na svoje birače, njima to nije lako da čine. Oni će to učiniti, pošto je alternativa krah Evrope.
U međuvremenu, nedeljne izjave Merkel i Sarkozija o ujedinjenju pred košmarom krize izazvale su među evropskim političarima novi talas diskusija – koliko intenzivno treba cimati samu Grčku radi njenog dobra. Kako izveštava agencija Rojters, ministar finansija Belgije Didije Rejnders u intervjuu za grčke medije ukazao je na neprihvatljivost preteranog pooštravanja režima stroge štednje u zemlji helena koji štajkuju. Sa belgijskim ministrom nikako se ne slaže Pol Tomsen, šef misije MMF u Atini. A poslanik donjeg doma nemačkog parlamenta i član vladajuće stranke HDS Mihael Fuks uopšte je pozvao Grčku da delimično odustane od nacionalnog suvereniteta. Kako je izjavio Fuks grčkoj štampi, za povratak sopstvene konkurentnosti i finansijskog poverenja prijatelja iz Evrope, zemlji bi bilo bolje da uopšte egzistira van zone evra.
Ali da li se samo radi o Grčkoj? Po mišljenju Pavla Medvedeva, opšta situacija u Evropi dostigla je granično stanje i sada malo šta zavisi od strogosti atinske ekonomske dijete. Kako smatra ekspert, u stvari Grčka nije najveće opterećenje na zonu evra: stanovništvo zemlje je neveliko, zato je njen spas relativno jeftin. Ako u Italiji i Španiji događaji počnu da se razvijaju po grčkom scenariju, tada će stanje zone evra zaista postati kritično.
Uopšte, ubeđeni su eksperti, jedan od izvora aktualne krize nalazi se u prvobitnom finansijskom sklopu EU, tačnije zone evra. 17 zemalja, 17 budžeta, zajednička valuta, ali nema zajedničke odgovornosti za budžete. I uskoro, po mišljenju Pavla Medvedeva, treba očekivati nastavak vrlo napetih pregovora između jakih članova zone evra, onih koji slabe i davljenicima.
Ipak prevremeno je sahranjivati jedinstvenu evropsku valutu, samtra ekspert: to je prevelika vrednost da bi evropljani sa njihovim evropskim duhom sebi dozvolili da od nje odustanu.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















