Osvajanje nalazišta na kopnu ispod mora: teško, ali perspektivno
Oko dvesta pedeset milijardi kubnih metara gasa može iznositi eksploatacija prirodnog gasa na arktičkom kopnu do 2020. godine.
Količine rezervi nafte i gasa na arktičkim kopnenim nalazištima su gigantske. Po približnim računicama, resursi celog Arktika iznose preko 50 milijardi tona nafte i 87 biliona kubnih metara gasa, kaže akademik RAN Aleksej Kantorovič:
Vodeće ruske kompanije za naftu i gas aktivno idu na kopno. Poznata su sjajna otkrića načinjena u Barencovom i Karskom moru, pre svega to su Štokmanovsko, Lenjingradsko i Rusanovsko nalazište. Takođe, nalazište nafte u Pečorskom moru i najnovija otkrića Gasproma. Sve ovo pokazuje: prognoze naučnika u vezi s velikim perspektivama kopna ispod mora Severnog Ledenog okeana nisu fantazija, već realnost, koju treba pretvoriti u život. Međutim, potpuno je očigledno da su to izuzetno komplikovani i teški objekti za osvajanje, koji zahtevaju potpuno novi pristup.
Za Arktik su potrebna nova inženjerska, tehnička i naučna rešenja. Nije važno prosto da se započne eksploatacija novih nalazišta, već tamo treba raditi oprezno, pošto je arktička priroda veoma ranjiva. Zbog toga će zahtevi u pogledu sveg rada biti visoki i neće morati da ih poštuje samo Rusija na svom kopnu, već i druge pripolarne zemlje – SAD, Kanada, Norveška i Grenland (danska autonomija).
Prvi veliki projekat biće Štokmanovsko nalazište kondenzovanog gasa u Barencovom moru s rezervama od oko 4 triliona kubnih metara. Planirano je da se ono pusti u pogon 2016. godine. Deo sirovina koje se tamo dobijaju ići će evropskim potrošačima, između ostalog, preko cevovodnog sistema „Severni tok“. Drugi deo će se prerađivati u komprimovani gas (KG). Gasprom planira da nalazište osvaja zajedno s norveškom firmom Statoil i francuskom Total. Takođe, potpisan je važan sporazum između Rosnefta i najveće svetske naftne kompanije Exxon Mobil za osvajanje kopna Karskog mora. Na prvi pogled, Rusija ionako ima mnogo nafte i gasa u Sibiru, zašto da idu na kopno ispod mora? Međutim, teško da se ovaj pristup može smatrati ispravnim, ističe Aleksej Kantorovič:
Kad smo počinjali da radimo u Zapadnom Sibiru mnogi su govorili da je to ekonomski neopravdano. Kasnije su isto to govorili i o Istočnom Sibiru. Ali da 60-ih godina, kad se vršila uspešna eksploatacija Volgo-Uralskog basena nismo počeli da radimo u Zapadnom Sibiru, ne bismo preživeli 80-e i 90-e godine. Rejon za eksploataciju gasa je nov i tehnologija za njega se priprema godinama.
Zato Gasprom i Rosneft već danas počinju da istražuju nova nalazišta, rade na tehnologijama, pripremaju ekološki valjana tehnička i inženjerska rešenja. Očekuje ih posao – za dugi niz godina.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















