Nelepa bolest evropljana
Kristalna noć ili noć razbijenih izloga – tako je perfidno nazivala Gebelsova propaganda zločin koji su nacističke vlasti izvršile u noći između 9. i 10. novembra 1938. godine. Tada, preobučen u civilnu odeću, podmladak Hitlerjugenda je izašao na ulice Nemačke i Austrije, kako bi izvršio pogrom Jevreja. 90 osoba je bilo ubijeno, hiljade odvedeno u koncentracione logore, srušene su sinagoge, pokradene prodavnice. Očevidci se sećaju da su ulice, kao snegom, bile prekrivene komadićima stakla. I nikakve reakcije, nigde.
O lekcijama istorije govori kopredsednik ruskog fonda Holokaust Iljja Altman.
To je bio prvi pogrom u Nemačkoj, ali tada ga svet nije čuo, nije obratio pažnju na to da je nacizam izašao na ulice. Proći će još nešto više od godinu i po i započeće Drugi svetski rat. Evropa će se umiti krvlju uz parole koje su se prvi put čule u novembru 38. Kakva je pouka izvučena iz tih događaja? U Rusiji još deluje vakcina protiv fašizma, mada se i u nas dešavaju takozvani Ruski marševi, na ulice izlaze desni ekstremisti. Ali njihove parole ne deli većina, tim pre, mnogi Rusi ih smatraju uvredljivim. Ne osećam antisemitizam u današnjoj Rusiji.
Nedavno je ministar unutrašnjih poslova Nemačke Hans Peter Fridrih zabranio delatnost Organizacije za pomoć nacionalnim političkim zatvorenicima i njihovim rođacima – najvećeg neonacističkog udruženja zemlje. Ali kolio ih je još u Evropi i zašto oni imaju pravo na život, pitali smo direktora naučnih programa fonda Istorijsko sećanje Vladimira Simindeja:
Nacizam je bio osuđen u Nirnbergu, ali mnogi nacionalistički pokreti su se našli van vidokruga sudskih struktura. Nedolečena istorijska bolest pretvara se u Evropi u ultradesničarske stranke. Antisemitizam više nije aktualan. Sva mržnja je okrenuta prema tuđincima, prema onima koji ne liče na tebe – Ciganima, Afrikancima, Turcima, Arapima.
Talas nacionalizma u Evropi vezan je za globalizaciju, za četvrtu veliku seobu naroda, smatra direktor Centra za uporedna politička istraživanja RAN Boris Šmeljov.
A Mosvka je tolerantan grad, primećuje Brosi Šmeljov. Kod nas ima mnogo zajednica. Dešavaju se i ovde incidenti na nacionalnoj osnovi, ali u suštini to je iz kategorije običnog huliganstva. Pokazatelj trpeljivosti prema strancima je veliki broj mešovitih brakova sa migrantima – pojava nezamisliva za Evropu. Čak iseljenici iz Srednje Azije koji su preplavili zemlju u traženju posla kod Rusa pre izazivaju saučešće. Iz nas izgleda nije izvetrio internacionalizam pelcovan još u sovjetsko vreme! I ispada da je „carska“ Rusija u praksi tolerantnija od Evrope.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: en.wikipedia.org/Deutsches Bundesarchiv/cc-by-sa 3.0/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















