
Mladi lideri u Srbiji: Ana Kandić
1. Koliko je Srbija blizu EU?
Čini mi se da nas očekuje dug put ka ispunjenju uslova da bi postali uređeno građansko društvo, koje bi u jednom trenutku ušlo u ovu evropsku porodicu. Evropska unija je ponudila jedan sistem vrednosti, uz listu kriterijuma koje treba da se ispune kako ispoštovali pravila. Onim tempom kojim bude usklađivala svoje zakonodavstvo sa evropskim i obezbedila primenu usvojenih zakona, Srbija će biti bliže Evropskoj uniji. Na tom putu, Vojvodina je prepoznata kao adut i partner u evrointegracijama. Jedan korak je načinjen otvaranjem kancelarije Vojvodine u Briselu, kako bi se Evropska unija preko svog administrativnog centra upoznala sa vrednostima multikulturalnosti, tolerancije, ali i privrednih potencijala Vojvodine i Srbije u pravcu saradnje.
2. Na koji način mladi ljudi u Srbiji mogu doprineti reformama?
Većim učešćem mladih u procesima donošenja odluka, svakako se osigurava i njihov doprinos u reformama. Mislim da se pre svega moraju stvoriti uslovi da mladi dobiju priliku doprineti reformama, a to pre svega može da se postigne usklađivanjem tržišta rada, odnosno prilagođavanjem ponude i tražnje. Nakon toga, učešće mladih u reformama može biti nešto zastupljenije preko tela i organa u kojima učestvuju. Odgovori na potrebe omladinske populacije su posredno ponuđeni Nacionalnom strategijom za mlade i akcionim planovima na republičkom, pokrajinskom i nivou lokalnih samouprava. Na ovaj način, mladi su učestvovali u izradi lokalnih strategija u cilju prilagođavanja sredine u kojoj žive, školuju se i rade.
3. Kako se izboriti za bolji standard studenata?
Omladina Lige socijaldemokrata Vojvodine je anketirala studente i studentkinje Novosadskog univerziteta, sa kojima je zajedno pronašla glavne probleme koji su zajednički većini studenata i pokušala da ponudi odgovore. U narednom periodu javnosti ćemo ove odgovore predstaviti akcijom „LSVO index“. Standard studenata i kvalitet formalnog obrazovanja su uslovljeni pre svega Zakonom o visokom obrazovanju i primenom Bolonjske deklaracije koja se primenjuje unazad nekoliko godina, u manjoj ili većoj meri prilagođena univerzitetima u Srbiji. Stalnom komunikacijom je moguće pronaći rešenja kojima bi se osigurali optimalni uslovi za studente koji žele da se usavršavaju.
4. NVO organizacije u Srbiji, koliki je njihov značaj?
Civilno društvo je i dalje prilično jako i ostvaruje značajan uticaj na procese donošenja odluka, iako je znatno slabiji od prethodnih godina, kada su sve institucije obnavljane sredstvima stranih fondacija, pružajući podršku u izgradnji institucionalnih okvira. Moj aktivizam je potekao iz nevladinog sektora, koji je pružio znanja i veštine u oblasti pisanja projekata, umrežavanja sa organizacijama koje su bile slične ili radile u oblasti zaštite ljudskih prava kao sfere interesovanja koja me je zanimala. Čak i danas, nevladine organizacije mogu izvršiti pritisak u javnosti kojom pokazuju svoju snagu. Poslednji primer je nakon rasprave o izmenama Zakona o izboru narodnih poslanika i amandmana koji je podnela poslanica LSV Aleksandra Jerkov. Upravo je civilni sektor pokazao značaj da na listama političkih stranaka svako treće mesto zauzme predstavnik manje zastupljenog pola. Kroz svoj aktivizam, nevladine organizacije i dalje doprinose pozitivno procesima demokratizacije i evrointegracija u Srbiji.
5. Vaši budući planovi u politici?
Nastaviti da dajem sve od sebe u cilju izgradnje boljeg društva, poštovanju i vrednovanju razlika, multikulturalizma i multikonfesionalizma koji karakterišu Vojvodinu. Sigurno ću pokušati da naučim što više, da opravdam ukazano poverenje i pomognem što više u radu Lige socijaldemokrata Vojvodine. ‘
Ivan Trajković
- Izvor
- original
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »








