Evropski bicikl
U to da će na bilateralnom samitu EU, kako je i planirano dnevnim redom, biti potpisan sporazum o stupanju Hrvatske u EU, nema sumnje ni kod koga od političara i eksperata. Šta više, potpisivanje datog dokumenta bilo je izneto na jedno od prvih mesta u redosledu rada samita. Međutim, od aktualnog briselskog sastanka na vrhu evropljani su očekivali u prvom redu odgovor na pitanje kako povući jedinstvenu Evropu sa kraja finansijske provalije koja joj preti.
Formalno Hrvatska je sazrela za stupanje u EU. Ali radi se o tome da se unija sama nalazi u stanju krize – najteže u čitavoj njenoj istoriji. Treba li popunjavati u takvoj situaciji svoje redove na račun zemalja koje nisu ni finansijski donatori EU, čak ni osrednje? Takvo pitanje postavio je uoči samita austrijski Der Štandard.
Posle aktualnog samita, bez obzira na rešenja doneta na njemu, čudesno ozdravljenje zone evra, naravno, ne treba očekivati. Ali odvlačenje pažnje na pitanja proširenja – a 5. decembra Savet EU u sastavu ministara inostranih poslova utvrdio je strategiju delovanja u tom pravcu za dve godine – izaziva ipak nekakve nedoumice. Vladislav Belov, šef odeljenja zemalja i regiona Evropskog Instituta vidi ovde političku pozadinu.
To je politička inercija. To su one obaveze koje je EU preuzela na sebe povodom niza zemalja u cilju njihovog „vezivanja“ za evropski prostor. U prvom redu Hrvatske, oko koje su vezana mnoga pitanja regiona. Hrvatska, protivteža Srbiji, to je politička karta EU u datom regionu. Meni se čini da je EU, primajući Hrvatsku i objavljujući plan prijema novih članova, napravila grešku. U aktualnom stanju EU treba da misli o kvalitetu svoje strukture, a ne o kvantitativnom proširenju, koje čini ovaj model još amorfnijim.
Sada, osim Hrvatske, koja može da postane 28. član EU već od jula 2013. godine, status kandidata za stupanje u uniju imaju Island, Makedonija i Turska. Među potencijalnim kandidatima je Srbija, Bosna i Hercegovina, Albanija i čak i zvanično nepriznata formacija Kosovo. O ekonomskim i političkim problemima i privih i drugih govorilo se više nego dovoljno. Ali Brisel ima svoj pogled na stvari. Kako su podvukli ministri inostranih poslova prilikom utvrđivanja strategije proširenja EU, preobražavajuća sila procesa proširenja osigurava sprovođenje korenitih političkih i ekonomskih reformi u zemljama koje pretenduju na stupanje. A to, smatraju oni, predstavlja pozitivan rezultat ujedinjene Evrope u celini.
- Izvor
- Golos Rossii/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »















