EU: alijansa kraljevića i prosjaka
Još jedan u nizu pregleda svojih „pacijenata“ u pogledu ekonomskog zdravlja obavili su Evropska statistika i Evropska komisija. Rezultat je bio očekivan. Kao prvo, uprkos biblijskim pretpostavkama, on nije bio i poslednji. I jaz između nivoa blagostanja kako među zemljama EU, tako i njihovim građanima i dalje se produbljuje. A s primanjem novih članova ovaj problem će se samo još više produbljivati. Temu razmatra analitičar Sergej Guk.
Evropska komisija je izračunala nivo života u zemljama na osnvou standarda kupovne moći po stanovniku. Za prosečnu vrednost za EU uzet je pokazatelj od 100 jedinica.
Stvari najgore stoje u Bugarskoj i Rumuniji: ne dostižu čak ni 50 SPS. Pored njih su se ušančile Litvanija i Letonija – između 50 i 60 SPS. Pokazatelji Poljske, Mađarske i Estonije su premašili granicu od 60. Češka i Slovačka se mogu smatrati skoro ljubimcima sudbine: one imaju po 80 i 74. Do prosečnog nivoa ne dosežu Portugalija i Grčka. A njihov sabrat po dužničkoj krizi Italija čvrsto se uklopila u 100 SPS.
Na nivou koji je za ostale nedostižan nalazi se Luksemburg s 283 jedinice. Istina, njegovi građani uglavnom za život zarađuju van granica zemlje. Iza Luksemburga slede Holanđani, Skandinavci, Nemci i Francuzi. Sva, kako je nazivaju, Evropa s evropskim korenom.
Disbalans u Evropskoj uniji se mogao zapaziti od samog početka, s prijemom novajlija iz Istočne i Centralne Evrope. I danas na vrata EU kucaju Hrvati, Crnogorci, Turci, s čijim dolaskom će jaz između blagostanja i relativnog evropskog siromaštva samo porasti. Kakvim posledicama je bremenita ova tendencija za budućnost EU? Mišljenje Nikolaja KAVEŠNJIKOVA, šefa odeljenja za političke integracije EU Instituta Evrope RAN:
Broj relativno siromašnih zemalja u EU raste i rašće. To je vrlo veliki problem. Međutim, one se nisu mogle ostaviti napolju. Besmisleno je očekivati da će po nivou života stići zemlje Zapadne Evrope, pošto se to najverovatnije za našeg života neće desiti.
EU je politički, a ne samo ekonomski projekat. Ideja ujedinjenja podrazumeva da su i relativno siromašne zemlje evropske, Bezuslovno, nagli porast jaza između bogatih i siromašnih zemalja je bitno otežao rad u EU. I u smislu preraspodele sredstava od bogatih siromašnima. I u smislu donošenja odluka. Zato što zemalja s niskim nivoom razvoja danas verovatno ima više nego onih s visokim. Smatram da je Zapadna Evropa potcenila negativne posledice širenja. Mislili su: proći će i ovako.
Međutim, negativni uticaj ovih procesa nije tako velik kao korist koju je na kraju dobila ekonomija Evrope usled ujedinjenja. Siromašni bogate neće povući (za sobom).“
Zasad zvanična statistika sasvim tačno odražava osećanja građana – 79% Nemaca je u nedavnoj anketi izjavila da vidi sve dublji jaz između siromašnih i bogatih.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/Images_of_Money/cc-b/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















