STO: finiš maratona
Rusija se učlanila u STO. 18-godišnji pregovori su završeni potpisivanjem u Ženevi protokola o priključenju STO. Dramske promene u vezi sa time ne treba očekivati, - uveravaju građane Rusije eksperti. Zakonodavstvo zemlje je već davno usklađeno s normama te trgovinske organizacije.
Pregovore za učlanjivanje u STO Moskva vodi već od 1993. godine. Taj se proces stalno usporavao ne samo iz ekonomskih, već i iz političkih razloga. Da bi se priključio toj organizaciji kandidat je morao da ima podršku svih njenih članica. Koristeći taj uslov, kočili su učlanjivanje Rusije njeni partneri iz Istočne Evrope – Poljska, Gruzija. Njihovi motivi nisu imali odnose s ekonomijom. Na kraju krajeva su nesuglasice savladane. Šta pruža Rusiji učlanjivanje u STO, šta tu ima više - prednosti ili mana? Kako ističu eksperti, većina mana je savladana tokom pregovora. Međutim, za zemlju će ekonomski život prema normama STO biti izazov, - smatra analitičar Više škole ekonomije Leonid Poljakov.
Sama činjnica mora da se tretira dvostruko. S jedne strane, kao licenca da smo punovredna tržišna ekonomija. S druge strane, za nas je to ozbijljni izazov, jer za 5 do 10 godina - ako se naša ekonomija ne diverzifikuje, ako osnovne industrijske grane ne postignu nivo, koji bi omogućio a da se ne boje konkurencije jeftinijih i kvalitetnih proizvoda – učlanjivanje u STO može da bude veoma nepovoljno.
Istvremeno ustupci, koje je dobila Rusija, veoma su znatni. Između ostalog, moguće je sačuvati, a čak i povećati na 9 milijardi državnu podršku poljoprivrede. Postepeno će se smanjivati obim državnog finansiranja, u toku 5 do 7 godina. Kako je istakao u intervjuu Glasu Rusije glavni pregovarač ruske delegacije Maksim Medvedkov, Rusija faktički živi u pravnom sistemu STO već oko 8 godina. Još 2004.-2005. godine su usklađeni s zahtevima te organizacije Carinski kodeks, zakoni o tehničkom regulisanju, o državnom regulisanju spoljne trgovinske delatnosti i još više od 300 pravnih akata.
Uoči potpisivanja protokola SAD su izjavile da neće primenivati sporazum prema Rusiji, jer u SAD-u sve do sada deluje amandman Džeksona–Venika, koji može da ukine samo kongres. Podsetimo, on je usvojen u oktobru 1974. godine na poziv jevrejskih zajednica SAD da izvrše pritisak na SSSR u cilju ukidanja zabrana za emigraciju. Bez obzira na obećanja već nekoliko američkih predsednika da će ukinuti zastareli dokument, on je još uvek na snazi. Rusija je u petak odgovorila simetrično – ona takođe neće koristiti principe STO prema SAD-u.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/World Trade Organization/cc-by-sa 3.0/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















