Most preko burnih voda
U Intervjuu Internet-izdanju Evronjus danski ministar za poslove Evrope Nikolaj Vamen je rekao između ostalog da njegova zemlja, koja je u prvom polugodištu preuzela predsednička punomoćja u EU, namerava da igra ulogu mosta preko burnih voda.
Vamen je objasnio – njegova zemlja bi htela da postane veza između 17 članica evrozone i 10 zemalja van nje. Svi mi imamo ogromni zadatak – da vratimo Evropu na njen kolosek i izvadimo je iz ekonomske krize. Cilj je em plemenit, em ambiciozan. Da li će moći upravo Danska, koja inače nije članica evrozone, da u toku pola godine postane lokomotiva, koja će voditi evropsku kompoziciju u potrebnom pravcu?
Uoči prenosa predsedničkih punomoćja od Poljske na Dansku premijer Donald Tusk je izjavio u dramatičnom tonalitetu da je Evropa bolesna, EU je na rubu propasti. Šta može u tim uslovima da učini mala Danska, u kojoj, pored ostalog, jaki položaj imaju evroskeptičari?
Inače, prema mišlenju šefa odelenja zemalja i regiona Instituta Evrope Vladislava Belova, ne vredi mnogo očekivati od Danske.
Mislim, - kaže Belov, - strateški se ništa ne menja, jer život EU određuju dokumenti i rešenja. Ne vredi očekivati neke prodore, izuzev, verovatno, Severni smer, odnosno, podršku od strane Danske procesa integracije u baltičkom regionu. Moguće je očekivati inicijativu u vezi sa Arktikom. Inače, Danska će morati da ublaži negativni utisak od pokušaja da kontroliše unutrašnje granice Šengena.
Rusija se učlanjuje u STO, a to praktično znači zeleno svetlo za pregovore s EU o novom bazičnom sporazumu, - kaže ekspert. Tu Danska ima mogućnosti da se pokaže kao inicijator ubrzavanja takvih pregovora. Danska mora takođe da rešava problem ubrzavanja po pitanju prelaza ka bezviznom režimu s Rusijom. Najzad, moguće je očekivati, da će ona iskoristiti svoje predsedništvo i radi učvršćenja bilateralnih odnosa. Rusija je posebno zainteresovana za saradnju u okviru programa EU Partnerstvo radi modernizacije.
Krajem protekle godine je nemački naučnik Hening Majer iz Londonske škole ekonomije izajavio u nedeljnom listu Di cajt: Još nije kasno promeniti kurs. Međutim, vreme traži brza rešenja. Mi smo na raskrsnici.
- Izvor
- Golos Rossii/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »















