Sa Anđelinom sarađivali Holbruk i Klark

Ukoliko beogradska premijera „U zemlji krvi i meda" potvrdi da je u tragičnu ljubavnu priču Srbina i Bošnjakinje rediteljka Anđelina Džoli utkala optužujuće stavove prema srbskoj strani, treba znati da dio odgovornosti pripada i njenim savjetnicima u pisanju scenarija: NATO generalu Vesliju Klarku i pokojnom američkom diplomati Ričardu Holbruku.
Džoli nije bila samo reditelj, već i scenarista filma, a u nastojanju da razumije uzroke sukoba na područuju bivše Jugoslavije obratila se mnogim stručnjacima među kojima su bili, kako je rekla za Njujork tajms, Klark, koji je vodio NATO snage u napadu na Jugoslaviju 1999. godine, i Holbruk, jedan od kreatora Dejtonskog sporazuma i jedan od promotera kosovske nezavisnosti.
Džoli je Klarku poslala dio scenarija za film "U zemlji krvi i meda" i tražila komentar. Klark, koji je upoznao holivudsku glumicu još ranije dok je radio u Savjetu za spoljne poslove, u odgovoru ju je upozorio da će njen film biti kontroverzan i dao joj imena ljudi koji će moći da joj otvore nove perspektive i daju joj potrebne detalje.
-Film je moćan. On mi je vratio u sjećanje veoma teška vremena - rat, nasilje, političke manipulacije i prevare, besmislene predrasude i sve mržnje sadržane u starom, nerazriješenom konfliktu - rekao je Klark. Džoli je rekla da je pozdravila Klarkovo učešće kao savjetnika na filmu i rekla da je bila impresionirana time što general nije insistirao da se naglasi američka uloga u mirovnom procesu. Rediteljka je dodala da Klark takođe nije insistirao na tome da su s jedne strane svi heroji, a da su s druge svi loši momci.
-Nije bilo toga. On je rekao da je to veoma osjetljiv region, da treba promisliti i da na svim stranama postoje veliki ljudi - rekla je Džoli.
Oni koji su vidjeli film, a među njima i američki novinar srbskog porekla Vilijem Dorič koji je napisao šest knjiga o balkanskoj istoriji, kažu da je tih velikih ljudi na srbskoj strani malo.
-Još jednom je riječ Srbin postala sinonim za zlo. Izgleda da je „Med i krv" pokušaj verbalnog genocida Anđeline Džoli - zaključio je Dorič i dodao da nije sporno da je Džoli pravila umjetnički, a ne dokumentarni film, ali da je sporno sve ono što tom umjetničkom delu daje uvjerljivost, a to su stvarni događaji.
Tako u filmu rat počinje (srbskim) bombardovanjem Sarajeva, a odmah zatim slijede scene u kojima srbski policajci siluju Bošnjakinje na haubi automobila. Drugi policajac pokušava da siluje Ajlu, glavnu junakinju, koju spasava njena predratna ljubav Danijel, koji je zaključava u sobu.
PRES