Naseljavanje Antarktika
Poslednjih dana u medijima glavna vest postao je Antarktik. Senzacionalna novost o tome da su ruski istražioci uspeli doći do površine najvećeg jezera ispod leda Vostok uzbudila je čitav naučni svet. Druga vest je da je ovde proradila virtuelna filijala čuvenog peterburškog Ruskog muzeja.
Na kontinentu pokrivenom gigantskim slojem leda – kontinentu mira i saradnje, koji ne pripada ni jednoj državi, gde niko stalno ne živi, a ostrvca civilizacije koncentrišu se oko naučnih stanica i baza, gde se akumulijaru sva najviša dostignuća ljudske delatnosti. Pri tome to se tiče ne samo naučno-tehničke misli, već i duhovnih i kulturnih vrednosti. I teško da su pioniri koji su pre skoro dvesta godina otkrili Antarktik, mornari Prve ruske južne polarne ekspedicije pod komandom Fadeja Belinshauzena i Mihaila Lazareva pretpostavljali da će ikada do najjužnije tačke zemljine kugle stići remek-dela likovne umetnosti...
Na ruskoj polarnoj stanici Novolazarevska otvorena je virtuelna filijala Ruskog muzeja. Između ostalog, to je već stota adresa multimedijalnog projekta, zahvaljujući kojem kolekcija čuvenog peterburškog Ruskog muzeja može da se vidi u raznim gradovima Rusije, kao i u inostranstvu. Na Antarktiku ljubitelji umetnosti čak ne treba da izlaze na Internet – sve neophodne informacije i programska podrška su na hard-disku. Upoznavanje sa kolekcijom dešava se za vreme virtuelne 3D šetnje po izložbenim slama. Kako je istakao direktor Ruskog muzeja Vladimir Gusev, prva virtuelna filijala će biti otvorena za naučnu zajednicu, za ljude koji dugotrajno borave u istraživačkoj ekspediciji. Programi Ruskog muzeja poslužiće kao još jedna nit koja povezuje polarne istraživače sa Velikom zemljom. Vladimir Gusev kaže:
U Ruskom muzeju čuvaju se dela umetnika Pavla Mihajlova koji je bio član Belinshauzenove ekspedicije od 1819. do 1821. godine. On je bio na palubi jedrenjaka Vostok koji je otkrio Antarktik. I sačuvani su prvi akvareli, pejzaži Antarktika koje je napravio ovaj umetnik.
Pejzaž se od tada, naravno, promenio. Na primer, na ostrvu Vaterlo Južnih Šetlandskih ostrva stoji drvena Trojicka crkva. To je najjužnija pravoslavna crkva u svetu.Sve to se naravno čini kako bi se naučnicima stvorili maksimalno povoljni uslovi za život i istraživanje tajni Antarktika.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/ricof3/cc-by-nc/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















