Grčka: hod po mukama
Grci su dočekali obećani kredit od 130 milijardi evra. I dobili su mnoštvo preporuka kao besplatni prilog. Uglavnom u kojim sferama da nastave da smanjuju budžetske troškove. Pitanje šta dalje za Atinu i EU je najaktuelnije.
Kako bi se ispunili uslovi pristupa drugom paketu pomoći, Grčka će morati da nastavi da smanjuje troškove za lekove, odbranu, državne službenike, investicije. Denis Snouer, predsednik Kiljskog instituta svetske ekonomije upozorava: beskonačne zahteve bespogovorne štednje zemlja neće dugo izdržati, krahiraće. Solidarnost sa njim izrazo je u intervjuu za TV program ARD i Peter Bofinger, član „saveta mudraca“ Nemačke.
Grčka je sada stigla do one crte iza koje privreda dopseva u slobodan pad. I ako se u takvoj sitauciji nastave smanjenja, otpuštanja još više državnih službenika, smanjuju penzije, ovo kotrljanje će se nastaviti. Kretanje u tom pravcu će značiti smanjenje priliva u državnu blagajnu, uvećanje troškova na nezaposlesnost, socijalno osiguranje. Treba se za sada suzdržati od daljeg smanjenja troškova, dok ne bude stvorena pouzdana ekonomska osnova koja će dati pozitivne klice. Ali gde je taj potencijal rasta? Odgovor je složen. Mislim da je to sfera energetike, u izvesnoj meri turizam. A dalje treba pomisliti kako se pomoću evropskog investicionog programa mogu stvoriti impulsi koji će pokrenuti ekonomiju napred.
Mišljenje Borisa Frumkina, šefa odeljenja za EU Ekonomskog instituta RAN.
Kardinalno balansiranje prihoda i rashoda Grčke trajaće, očigledno trideseta godina. Kako to činiti? Naravno, bilo je potrebno da se šokom skine ovaj preterani sloj dugova. I njega su skinuli u značajnoj meri ne na račun grčkog naroda, već na račun krčkih kreditora, otpisavši dug od sto milijardi evra. I na račun poreskih obveznika EU. Mislim da sada posle ove šok-terapije i dodatnih priliva iz sredstava EU uz poštovanje preporuka i pod kontrolom EU, Grčka izrađuje dugotrajni program strukturnih reformi, prestrojavanja ekonomije i tržišta rada. Jednostavno smanjenje troškova dostiglo je ako ne svoj plafon, tada je blizu tome. Sada treba misliti šta će biti kasnije čim tačka nedopuštanja bankrotstva bude prevladana.
Ekonomista Denis Snouer predlaže da se računa na strukturne fondove EU. Ali da se investicije usmeravaju ne u grane uopšte, već ciljano – u tačke inovacija i rasta. Takva ventilaciaj pluća može da da bolesnoj grčkoj ekonomiji novi dah.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/tjuel/cc-by/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















