Dobili milionske podsticaje, a radnicima duguju plate

Jednočasovni, upozoravajući, može da preraste i u kontinuirani, jer je i politika kontinuiteta dovela radnike te firme u beznađe nakon pet mjeseci rada u očajnim uslovima i bez marke plate. Radnici su se s pravom pitali kako nema 200.000 mjesečno za njihove plate kada je ova govedarska farma iz Nove Topole dobila ubjedljivo najviše podsticaja u Republici Srskoj. U protekle četiri godine „Farmlend“ je dobio ukupno 11.270.656,61 KM podsticaja, dok istovremeno državi duguje 2.279.585 KM za neplaćene poreze i doprinose. Kao takva, ili iz nekih drugih razloga, je na spisku 10 najvećih korisnika državnih podsticaja od 2007. do 2010., dakle, svo vrijeme kontinuiteta. “Farmalendu” je čak na osnovu zaključka Vlade RS do 30. juna prošle godine odgođena prinudna naplata koju bila pokrenula Poreska uprava. Komisija za koncesije RS već nekoliko godina unazad u svojim godišnjim izvještajima spominje “Farmalend” kao jedan od primjera koncesionara koji ne plaća koncesionu naknadu RS za korišćenje poljoprivrednog zemljišta. Aktuelnom vlasniku Draganu Vasiljeviću to ne pada ni na pamet da i u ovom kontekstu poštuje zakon. A i što bi kada je i bezakonje obilno stimulisano. Tako je u isto vrijeme dok nije plaćao koncesiju „Farmalend“ 2010. dobio podsticajna sredstva u iznosu 2.183.999 KM, 2009. godine 2.836.701 KM, 2008. godine 3.999.252 KM i u 2007. godini 2.250.702 KM. Istovremeno, iako je plasman bio rizičan, Investiciono-razvojna banka RS (IRB) je uložila milione maraka u akcije i obveznice te govedarske farme. Iako je Odjeljenje za upravljanje portfeljom IRB, ocijenilo i ulaganje u obveznica „Farmlenda“ rizičnim IRB je bila prisiljena da ih kupi na osnovu zaključka Vlade RS. U obveznice „Farmalenda“ uložio je i Fond za razvoj i zapošljavanje 500 hiljada KM (20 posto ukupne emisije). Sve konstatacije o riziku ovakvih plasmana potvrdila je nalazima i Glavna služba za reviziju javnog sektora RS, ali na udaru su se u organizovanoj kampanji našli revizori, a ne Vlada i ministri koji su upleteni u krčmljenje narodnog novca u rizične plasmane i privatne džepove. Koliko je rizik bio vidljiv pokazuje i stanje u „Farmalendu“ i alarmna lampica upaljena štrajkom.