Povratak svetinje
U Sankt-Peterburgu obnovljene su čuvene Carske dveri crkve Spas na Krvi. One su bile izgubljene 20-ih godina prošlog veka. Dugo se smatralo da je nemoguće rekonstruisati svetinju.
U muzejskom kompleksu Isakijevski sabor, čiji stručnjaci su se bavili restauracijom, obnovljenu svetinju nazivaju vrlo složenim jubelirskim delom, rekla je u intervjuu za Glas Rusije sekretar za štampu muzeja Taisija Bartova-Grozovska.
1920. godine u Peterburgu su bile masovno oduzimane crkvene vrednosti. Između ostalog postradale su i ove Carske dveri. Emajl platine i 6 ikona tehnikom emajla predstavljale su 4 jevanđelista i scene iz Blagovesti, detalji od dragocenih metala – sve to bilo je nepovratno izgubljeno. Ali čudom se očuvao metalni okvir samih Carskih dveri. On je bio izbačen na ulicu, i na neki čudesan način neko ga je vratio u crkvu, gde je ležao nekoliko decenija. Na osnovu tog autentičnog okvira, a takođe dve crno-bele fotografije, koje su nađene u arhivima Sankt-Peterburga i litografije u boji umenika Karelina iz 1907. godine, bila je započeta restauracija.
Problema je bilo vrlo mnogo i često nismo znali kako da ih rešimo, nastavlja Taisija Bartova-Grozovska. Morali smo da započinjemo sve od nule. Primenjivali smo najnovije kompjuterske tehnologije, razradili specijalnu paletu boja za pripremu ruskog emajla i biljnog ornamenta koji prekriva čitave Carske dveri. Svaki deo je izrađivan ručno. To je bio vrlo mukutrpan proces. I danas ovom tehnikom osim nas niko ne vlada. Tako da smo obnovili ne samo Carske dveri, već i zaboravljene tajne juvelirskog zanata.
Obnovljeno remek-delo crkvene umetnosti teško je oko 600 kilograma. Visina samih vrata iznosi više od 3 metra, a širina skoro dva. Na svoje istorijsko mesto u sankt-peterburšku crkvu Spasa na Krvi relikvija je bila vraćena 14 marta. Ovaj datum je izabran posebno. Upravo 14. marta 1881. godine bio je smrtno ranjeno od ruke terorista ruski car Aleksandar Drugi. Dve godine kasnije na mestu tragedije bio je položen temelj, a kasnije podignut hram Voskresenja Hristovog.
U vreme revolucije i progona crkva je čudom opstala, što se ne može reći za njenu imovinu. Za vreme Drugog svetskog rata u crkvi je bila mrtvačnica i ovamo su dovozili lenjingrađane poginule u bombardovanju. Sredinom 90-ih godina prošlog veka crkva je bila proglašena za muzejski kompleks i otvorena za posetioce. A 2004. godine u crkvi je izvedena prva liturgija posle više od 70 godina.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- spomenik
- umetbnost
- pravoslavlje
- religija
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















