Ustav 2.0 za Evropu?
Ovih dana u Kopenhagenu, prestonici Danske koja sada predsedava EU, na neformalnom sastanku ministara inostranih poslova EU nemački ministar inostranih poslova Gido Vetervele izjavio je da je došlo vreme za povratak razmatranju političkih pitanja sazrelih u Evropi. I među njima on je na čuđenje mnogih neočekivano naveo pitanje Ustava EU.
Evropa postoji ne samo radi borbe protiv kriza, preimetio je na pomenutom sastanku u Kopenhagenu šef nemačke diplomatije. Tamo je on i predložio da se započne nova diskusija u Ustavu. Kao što se zna, nacrt ovog dokumenta bio je odbačen 2005. godine u toku opštenarodnih referenduma u Francuskoj i Holandiji. Smenio ga je Lisabonski sporazum koji je stupio na snagu 2009. godine posle prevladavanja mnoštva pregrada. Činilo bi se, pitanje jedinstvenog Osnovnog zakona za Evropu je skinuto sa dnevnog reda. Mada, kako se sada ispostavlja, ne zauvek.
Pitanje šta bi tačno hteo da vidi Gido Vestervele u Ustavu 2.0, ako iskoristimo kompjuterski termin, ministar je ostavio otvorenim. Ali neke ideje je ipak izneo. Reč je kao prvo o opštenarodnom izboru predsednika EU. Istina, njegova ovlašćenja su nejasna – na primer, kakvi će biti njegovi odnosi sa Evropskim savetom i Evropskom komisijom. Osim toga, Vestervele je predložio da se razmotri nacrt budućeg Ustava na opštenarodnim referendumima, što je demokratičnije.
Odlučno protiv ideje nemačkog ministra izjasnio se ministar inostranih poslova Švedske karl Bildt. Pitanje Ustava sada nije aktualno, izjavio je on, pošto Lisabonski sporazum ni iz daleka nije sebe izživeo. Neblagovremenom smatra novu diskusiju i niz eksperata. Kao, na primer, šef odeljenja za zemlje i regione ruskog Evropskog instituta Vladislav Belov.
Trenutno je to pitanje koje sa tačke gledišta prvostepenih problema ne stoji na dnevnom redu, govori Belov. Zato ne mogu čak da pretpostavim čime je izazvan dati predlog gospodina Vestervelea. Vidim za sada neophodnost unišenja promena u mehanizme regulisanja kriznih situacija – u prvom redu u budžetskoj sferi. Ostala pitanja mogu da sačekaju. Zato što danas ni sa predsednikom Evropskog saveta, ni sa Vrhovnim komesarom za spoljnu politku posebnih problema u EU nema.
A politikolog Daniel Floran iz nemačkog udruženja za političku ekspertizu smatra da ako je neko i potreban EU, onda to nije predsednik već pre evropski parlamentarci puni osećanja sopstvenog dostojanstva i spremnih za otvorene diskusije.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/fdecomite/cc-by/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















