Pravoslavna crkva slavi Cveti - Ulazak Gospodnji u Jerusalim
Ulazak Gospodnji u Jerusalim se spremaju da obeleže pravoslavni vernici. Praznik Cveti se tradicionalno slavi nedelju dana pre Uskrsa. Ovaj praznik podseća na Jevanđeoske događaje od pre dve i nešto hiljade godina.
U Jevanđelju piše da je manje nego nedelju dana pre smrti na krstu i Vaskrsnuća Isus Hristos stigao je u Jerusalim. Međutim, svečani Ulazak Gospodnji u Jerusalim nije samo sećanje na događaje svete istorije, - kaže pravoslavni sveštenik Dmitrij Peršin.
Cveti je sećanje na to da je Hristos na mladom magarcu ušao u Jerusalim, svestan svojih budućih patnji. Narod Mu je bacao pod noge odeću i palmove grane, dočekavši Njega, koji je išao na smrt. Tradicija obeležavanja praznika Cveti je davna. Međutim, danas nam je važno dočekati Hrista drugačije. Moramo da se potrudimo da tog dana prođemo svoj put ususret Hristu – put kajanja, put ljubavi, da bi Gospod ušao u naša srca, da bi mi postali Jerusalim, u kojem će Gospod biti i u zemaljskom životu, i u večnosti.
U različitim zemljama, kod različitih naroda taj drevni praznik ima svoe tradicije. U Rusiji, naprimer, sve do sredine 18. veka u gradovima i selima obavezno su se održavale svečane povorke na čelu sa arhijerejima i sveštenicima, koji su jahali magarce ili konje. Pri tome su životinje za dizgine vodili gradonačelnici. U Moskvi, naprimer, sam car je vodio magarca, na kojem je sedeo prvojerarh Ruske crkve.
Još jedna ruska osobina ovog praznika je osvećivanje u crkvama vrbe, koja u severnim širinama cveta jedna od prvih. Upravo zato se u Rusiji današnja nedelja zove Vrbna, dok većina drugih crkava zove ovu nedelju palmovom, - priča protojerej Vadim Leonov.
Isusa Hrista su dočekali u Jerusalimu palmovim granama kao cara. Tada je narod Izraela mislio da je Isus Hristos došao na zemlju da bi obnovio Carstvo Izraela i oslobodio ga od rimskih okupatora. Taj svečani doček je bio osnova da bi taj dan vernici slavili sa palmovim granama u rukama. U podneblju Rusije ulogu palme igra vrba.
Ove godine Moskovljani i gosti glavnog grada će odmah posle bogosluženja moći da u glavnom hramu zemlje - hramu Hrista Spasa - poklone najvećim hrišćanskim svetinjama. Posle liturgije u centar saborne crkve će biti iznet ćivot sa česticom Rize Gospodnje i Ekserom od Krsta Gospodnja.
Obe relikvije će biti pristupačne vernicima u toku nedelja dana, a zatim će ćivot odneti u Penzensku eparhiju, gde će vernici takođe moći da se poklone svetinjama.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- religija
- pravoslavlje
- praznik
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















