Konačnica bez pobede?
Što je bliži usklađeni u glavnim gradovima NATO datum potpunog povlačenja stranih snaga iz Avganistana 2014. godine – u izjavama eksperata i komentarima novinara sve češće se nađe reč konačnica.
Jednim od poslednjih i najefektnijih poteza se može smatrati nedavno potpisan od strane avganistanskog ministra odbrane Rahima Vardaka i komandanta međunarodnih snaga američkog generala Džona Alena sporazum s izrazitim nazivom O avganizaciji kopnenih operacija. Reč je o prenosu odgovornosti za takozvane noćne upade od snaga koalicije na mesne snage bezbednosti. Mada će oficiri NATO-a i dalje biti savetnici avganistansčkih kolega u vezi sa celjishodnošću operacija, poslednja reč pripada Kabulu.
Za vladu Hamida Karzaja, činilo bi se, to je pobeda. Obustavu upada, tokom kojih su strani vojnici vređali vekovne tradicije naroda, predsednik je tražio - u obliku učtivih molbi, razume se, više puta. Međutim, posle ubistva od strane specijalaca 17 civila Karzaj je izjavio o poželjnom povlačenju iz zemlje svih stranih snaga već 2013. godine. Što se tiče drugog igrača, SAD, i one su, čini se, dobile prednosti od potpisivanja sporazuma. Glavno je da taj dokument otvara put za potpisivanje drugog, mnogo važnijeg za Vašington sporazuma, - o strateškoj saradnji, odnosno, o vojnim bazama SAD na Hindukušu.
Drugo je pitanje pozadina perspektive pobede igrača. Poslednjih dana u medijima su objavljeni rezultati nekih anketiranja. Prema jednom od njih, danas 70 odsto građana SAD istupa protiv rata u Avganistanu. Prema drugom, 94,03 odsto Avganistanaca izjašnjava se za zaključenje s talibanima sporazuma o saradnji. Dmitrij Danilov, šef odelenja evropske bezednosti Instituta Evrope, nije sklon da preuveličava nečije šanse za pobedu.
Situacija utiče na obe strane. Amerikanci nesumnjivo moraju otići. Međutim, smisao je u tome da bi sve funkcije upravljanja zemljom i osiguranja unutrašnje bezbednosti bile predate avganistanskim snagama. Moguće je kretanje samo u tom smeru. Situacija ozbiljno pritiska i Karzaja. U zemlji su pojačana protestna raspoloženja protiv zapadne okupacije - tako ovde nazivaju prisustvo stranih snaga. Zato je Karzaj primoran da govori da Zapad mora da se povuče, predavši punomoćjlja vladi. Čemu to voditi, nije jasno.
Na kraju krajeva, Danilov ne isključuje ni pad režima Karzaja i povratak talibana. Možda će oni ispasti pobednici? Nije baš tako. Naprimer, nemački naučnik-orijentalista i pisac Olaf Ilau smatra da Tadžici, Uzbeci, šiiti-Hazarejci, koji žive na severu zemlje, neće se pomiriti s dolaskom talibana na vlast. U zemlji može da dođe do građanskog rata.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- SAD
- Avganistan
- NATO
- Karzaj
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















