Grčka poziva na rasprodaju
Razgovori o totalnoj rasprodaji grčkih državnih aktiva su se završili, Atina prelazi na konkretne korake. Ruski „Gazprom“, na primer učestvuje u tenderu za prodaju gasnog holdinga DEPA. Na prodaju su takođe naftne i vodovodne kompanije, autoputevi, železnica, aerodromi, morske luke i letovališta. Ipak, ne govori se o gubitku ekonomskog suvereniteta, iako je on odavno izgubljen, govore eksperti.
Svoj deo u nacionalnoj ekonomiji grčka vlada prodaje inostranim investitoria u okviru paketa privatizacije, saglasno sa kreditorima iz EU i Međunarodnog monetarnog fonda. Čitave prošle godine Atina se rešavala na privatizaciju i vodili su se pregovori sa potencijalnim investitorima. Ali, situacija je naterala Grčku da požuri. Kako je našoj radio kompaniji rekao zamenik direktora preduzeća „Delovaя Rossiя“ Anton Danilov-Daniljan, u poslednje vreme aktivnost grka u RF je porasla viša puta. Predstavnici grčke ambasade, uključujući i samog ambasadora, redovno posećuju različite forume gde učestvuju ruski investitori i energično ih pozivaju u Grčku. Još u oktobru 2011. godine, grci su vodili pregovore sa ruskim monopolistom- ruskim železnicama- o mogućnosti da im prodaju „Grčke železnice“ (OSE). Tada su grci zainteresovali rusku stranu mogućim učestvovanjem u privatizaciji kompaniji za proizvodnju nikla- Larco. Ove godine čitav niz ruskih investitora već će potpuno realno pretendovati na grčke energetske kompanije- gasni holding DEPA i naftnu Hellenic Petroleum.
Ono što je uočljivo je da sve veći interes za grčku rasprodaju koja počinje, pokazuju turske kompanije. Oni već razmatraju i posmatraju morske luke Pirej i Solun, kao i veliki broj letovališta i nekretnina.
Razume se, ova grandiozna rasprodaja neće proći bez američkih i evropskih kompanija. Čak ako ova totalna rasprodaja delimično reši probleme duga Grčke, ona može da nametne Grčkoj još veće probleme, primetio je u intervjuu za Glas Rusije direktor Instituta problema globalizacije Mihail Deljagin:
„Problem Grčke nije to, što je ona prezadužena, već što nema dovoljno proizvodnje. I kada proda to što radi i donosi prihode, ostaće joj još manje proizvodnje. I nije sasvim jasno, od čega će onda živeti. Posle ulaska Grčke u EU, reč o njenoj ekonomskoj samostalnosti se uošte i nije vodila. Sve ekonomske odluke su drugi donosili za Grčku. Sve, što je povezano sa pravilima igre, određuje EU. Tako da, nažalost, ili bolje reći na sreću, gubitak ekonomskog suvereniteta Grčkoj ne preti, ona ga je odavno izgubila.“
Na strateškom planu, grčka ekonomija nema svoj izlaz iz ćorsokaka, smatra Deljagin, pošto Grčka- to je samo deo opšteevropskog problema i fragment globalne krize. Ali, činjenica da vlasnici grčkih aktiva mogu da postanu ruski investitori- to je već dobra vest.
- Izvor
- Golos Rossii, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Grčka
- finansije
- kriza
- investicije
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















