Momenat istine za Nikola Sarkozija
Parlamentarni izbori u Francuskoj, čiji će prvi krug biti održan 22. aprila - moraju da odgovore na ključno pitanje današnje Evrope. Naime: hoće li postati neobrativa tendencija promene vladajućih elita u zemljama-članicama EU, koja je obuhvaćena krizom, ili će francuski birači ponovo pružiti kredit poverenja najmarkantnijem i najprotivrečnijem čoveku 5. Republike – današnjem predsedniku Nikoli Sarkoziju. I u jednom, i u drugom slučaju Evropa će se promeniti, - smatra naš posmatrač Petar Iskenderov.
Već je očigledno da će o sudbini budućih izbora odlučivati drugi krug sa malom razlikom u broju glasova. Sama kampanja najbolje odražava opštu situaciju u kriznoj Evropi, kada se političarima, koji su na vlasti, privrženim evropskoj integraciji i ambicioznim geopolitičkim projektima, suprotstavljaju političari, koji imaju glavni elektoralni adut – nezadovoljstvo društva vlastima. Ti političari često nemaju harizmu, a čak ne mogu da striktno definišu svoju viziju budućnosti zemlje. U Francuskoj je to glavni protivnik Sarkozija socijalista Fransoa Oland.
Međutim, Sarkozi ne namerava da svojim primerom potvrdi tendenciju promene vlada u evropskim zemljama, koja je nastala protekle godine. Današnji šef države sebe smatra uspešnim kriznim predsednikom, jer je učinio sve da bi zaštitio Francuze i Francusku.
Međutim, konačni verdikt birača će zaviseti ne od proučavanja pograma, već od ukupne procene situacije u zemlji i inače u Evropi. Umor od vladajućih elita i težnja za promenama može da ispadne važan činilac, - istakao je u razgovoru sa Glasom Rusije šef odelenja evropske bezbednosti Instituta Evrope RAN Dmitrij Danilov.
U današnjoj Evropi i dalje postoji razlika između vladajućih krugova i društva. Bez obzira na izjave vodećih političara, kriza u EU i zoni evra nije savladana, to traži od birača skeptičan odnos prema vladajućim elitama. Poslednje, sa svoje strane, primorane su da promene svoju retoriku, igrajući na polju svojih oponenata-opozicionera. Odgovarajuće promene su primetne i u geopolitičkom planu – između ostalog, u hladnijem odnosu Evropljana prema pozivima SAD da se poveća doprinos ukupnim odbrambenim troškovima NATO. Obećanja povlačenja francuskih snaga iz Avganistana spadaju u istu tendenciju. U slučaju pobede Olanda nove francuske vlasti će biti orijentisane na unutrašnje socijalno-ekonomske probleme. Ponovno izabranje Sarkozija proriče viši nivo geopolitičke aktivnosti Francuske u Evropi i van nje.
Bilo kako bilo, tokom narednih nedelju i po – drugi kurg će biti održan 6. maja – Francuska će odgovoriti na mnoga opšteevropska pitanja.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















