Evropski poslanici ojačali jedinstvo
Parlamenti zemalja članica EU sada će se truditi da aktivnije i odlučnije koordinišu spoljnu i odbrambenu politiku EU, kao i politiku unutrašnje bezbednosti. U tom cilju formira se specijalni organ – Međuparlamentarna konferencija.
Prema konačnom dokumentu koji su usvojili učesnici Varšavskog samita, Međuparlamentarna konferencija će se okupljati svakih 6 meseci u zemlji koja predsedava EU. Nacionalne parlamente će predstavljati po 6 poslanika iz zemlje, još 16 poslanika će biti upoćeno iz Evropskog parlamenta. Kanidatima za članove EU i NATO-a takođe je dopušteno da šalju na Konferenciju svoje posmatrače. Formiranje ove svojevrsne nadzorne strukture rezultat je dvodnevnih diskusija o krizi evropskog jedinstva. Otvarajući sastanak, premijer Poljske Donald Tusk je istakao da zbog perspektive raspada zone evra sumnji se podvrgava smisao postojanja EU. U istom duhu se iskazala predsednik portugalskog parlamenta Marija da Asunsau Ešteveš koja je rekla da srećna sudbina članova EU zavisi od jake EU i opšte strategije zemalja članica. Ona je pozvala kolege da pamte jedinstvo. A predstavnik kiparskog parlamenta skrenuo je pažnju okupljenih da je kriza zajedništva izazvala u EU nepovrenje građana prema evropskim institucijama.
Međutim, sve očiglednije postaje da je najdelotvorniji recept očuvanja projekta Jedinstvene Evrope formiranje federativne strukture na osnovu EU, rekao je u intervjuu za Glas Rusije politikolog Pavel Svjatenkov:
Problem evropskog jedinstva sastoji se u tome što se Evropa previše brzo proširila na Istok, i one institucije koje su važile za istočnoevropske zemlje, nisu mogle da se ukorene u tim državama kao prvo. A kao drugo, nisu sve zemlje čak ni stare Evrope sremne da dele svoj suverenitet u korist EU. U celini, većini država članica EU to nije potrebno, zato što one žele članstvo u EU samo da bi ojačale svoje sopstvene pozicije, između ostalog da reše svoje nacionalne probleme, na primer, sa susedima, pomoću evropskih institucija. U datom slučaju za manje evropske zemlje nikakve alternative udruživanju u okviru EU nema, pošto u protivnom one će jednsotavno pasti u zavisnost do jakih stranih država. Između ostalog, ista ta Istočna Evropa može da postane zavisna od Rusije, čega se države tog regiona histerično plaše.
Potpisivnje takozvanog Budžetskog pakta upravo govori o tome da su evropske zemlje primorane da idu putem centralizacije, bez obzira na neslaganja, smatra Svjatenkov. Ovaj pakt je najverovatnije početna faza formiranja federativnog modela u EU.
Što se tiče Međuparlamentarne konferencije, njena efektivnost će moći da se oceni tek za dve godine. Istina, još nije sasvim jasno šta će uopšte evropljanima ova struktura. Jer EU i tako raspolaže jakim birokratskim aparatom u Briselu. Kao dopuna Evropskom parlamentu može se dublirati i Evropska komisija – šta ako to pomogne valdama zemalja EU da se sigurnije orijentišu na putu ka federaciji.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/fdecomite/cc-by/ vostok.rs
- Povezane teme
- EU
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















