Izbori u Srbiji - Za sve dobro, protiv svega lošeg
Srbija je u očekivanju izbora. 6. maja građani zemlje glasaju za predsednika, parlament i mesno samoupravljanje. Kako ističu balkanski analitičari, prvi put od momenta svrgavanja Slobodana Miloševića, odnosno, od 2000. godine, vodeće političke snage Srbije imaju jednaki cilj – učlanjivanje u EU.
Očekuje se da će se glavna borba voditi izmđu predsednika Demokratske stranke Borisa Tadića i lidera Srpske napredne stranke Tomislava Nikolića. Ako u konkurenciji za položaj predsednika veće političko iskustvo ima Tadić, na parlamentarnim izborima se očekuje neka mala nadmoć naprednjaka – zato će se tražiti koalicioni partneri. Glavnu ulogu mogu da odigraju 10 -11 odsto SPS, čiji uspešni povratak je pre nekoliko godina ostvario njen današnji lider Ivica Dačić. Pri tome eksperti ne isključuju mogućnost stvaranja takozvanog nacionalnog prijateljstva, orijentisanog na vojni i politički neutralitet Srbije. Takva perspektiva je pre svega povezana s bivšim premijerom Vojislavom Koštunicom i njegovom Demokratskom strankom Srbije.
U svakom slučaju, neophodnost promena u srbskoj politici je aktuelna, - kaže naučnik Instituta slavistike RAN Georgij Engelgardt.
Danas u Srbiji vidimo političke snage, koje se malo razlikuju međusobno. Sve one istupaju, uslovno rečeno, za sve dobro, protiv svega lošeg – i za očuvanje Kosova, i za evrointegraciju, i za pomoć selu, i za razvoj gradova, ali vidimo da za 4 godine vlada, koju je kontrolisala stranka Tadića, nije postigla krupne uspehe. Za savremenu Srbiju je važno da bi i u parlamentu, i u vladi bile zastupljene upravo stranke principijelnog karaktera, u koje spada, bezuslovno, stranka Vojislava Koštunice i, mada je to paradoksalno, Liberalno- demokratsva stranka Čedomira Jovanovića.
Oni se nalaze na suprotnim krilima, ali ističu principijelne zahteve - ne nastavak današeg dosta neodređenog kursa, već striktne političke ciljeve. DSS ima jasno zacrtan nacionalno-konzervativan program, ta se stranka ne boji da govori o svom skeptičnom odnosu prema evrointegraciji, za nju je prvostepeni suverenitet Srbije na Kosovu i orijentacija na Rusiju i druge svetske centre. U slučaju LDP vidimo striktno izraženu proameričku i probriselsku stranku, koja svesno sprovodi liniju potpunog odustajanja od nacionalnih pretenzija i potpunog zadovoljenja svih spoljnih zahteva.
Doduše, prema svim prognozama, DSS i LDP će dobiti najviše 8 do 10 odsto glasova, nije činjenica da će oni moći da igraju odlučujuću ulogu u formiranju novog parlamenta, koji će u svakom slučaju morati da odgovara na izazove i promisli dalju strategiju odnosa s Rusijom, - ističe Georgij Engelgardt.
Nove vlasti će biti oslabljene pre svega teškom ekonomskom situacijom u Srbiji, te će se boriti za nalaženje spoljnih sredstava, što je veoma složeno u uslovima finansijske krize. U svakom slučaju će nova vlada biti formirana koaliciono, to znači, da ne može da se izbegne napetost između različitih političkih snaga. Mislim da neće doći do glabalnih promena u odnosima s Rusijom. Jedino, u slučaju vlade, formirane oko Srpske napredne stranke može da bude nešto više gestova prema Rusiji, samo malo, jer će Nikolić morati da se ulagiva Briselu, zato neće moći, a verovatno i hteti da pravi neke ozbiljne korake ususret Rusiji, naprimer, poboljšava klimu za ruske investitore.
Glavna intgriga mesnih srbskih izbora je njihovo održavanje na Kosovu. Dve srpske opštine na severu pokrajine nameravaju da biraju samoupravu. Ta je činjenica već izazvala reagovanje ne samo zemalja, koje su priznale nezavisnost Kosova, već i Beograda, kojem je sasvim očigledno postavljen uslov da ukine prisustvo srbskih instituta u pokrajini.
Kako je ijavio ambasador SAD u Prištini Kristofer Del, ako glasanje kosovskih Srba na predsdeničkim i parlamentarnim izborima dobar primer saradnje dve susedne države, mesni izbori nisu legitimni. Kosovske vlasti su sa svoje strane obećale da će ometati održavanje lokalnih izbora. Komentar Georgija Engelgardta.
Znatan deo stanovnika severnog Kosova je životno zainiteresovan da se ne nađe pod vlašću Prištine da bi se osećao bezbedno i očuvao svoju imovinu. Dakle, održavanje izbora je jedno od retkih nenasilnih sredstava, koja su im preostala.
Ukupno u srbskim izborima učestvuje 18 stranaka i 12 kandidata. Republička izborna komisija će objaviti konačne rezultate najkasnije kroz 96 sati posle zatvaranja izbornih jedinica.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















