Nauka kao zadnja rupa na svirali
Nacrt ovog dokumenta praktično je kratkoročno omeđen na period do 2016. godine što otvara pitanje pozicije i realizacije fundamentalnih ciljeva društva. Logično bi bilo da se i ova strategija oslanja na egzaktne pokazatelje koji proizilaze iz popisa stanovništva ali praksa da se kuća pravi od krova nije izuzeta ni u ovom slučaju. Startna pozicija je više nego ilustrativna i deprimirajuća jer trenutna finansijska ulaganja u istraživanje i razvoj u Republici Srskoj iznose svega 0,25 bruto domaćeg proizvoda. Svako poređenje sa evropskim tendencijama koje proklamuju investicije u nauku do tri posto društvenog proizvoda u najjačim zemljama Unije, upozorava na potrebu realnog sagledavanja ogromnog zaostatka nauke i tehnologije u RS. Smanjenju tog jaza neće doprinijeti ni to što je ovim dokumentom planirano da se ta ulaganja u naredne četiri godine povećaju na 0,5 posto. Jedna od novina je i najavljeno osnivanje fonda za nauku, te uvođenje obaveznog namjenskog izdvajanja za istraživanja od posebnog sektorskog interesa. Nadležni u Ministarstvu nauke i tehnologije RS su dali i „viziju“ novog naučno-istraživačko-razvojnog sistema, a preduslov za njenu realizaciju je, kako su naveli predlagači, tek „ prepoznati nauku i tehnološki razvoja kao strateške vrijednosti za RS“. Ovakvo praznoslovlje govori samo za sebe jer, dok u svijetu traje rat oko prestiža u munjevitom tehnološkom i naučnom razvoju koji je u potpunosti izmijenio ljudski život, u RS se radi na „prepoznavanju“ tog procesa. No, najveći problem, čak veći i od mizerne finansijske osnove za razvoj nauke, je tragična činjenica da je nauka protjerana sa faklulteta koji su oduvijek i svuda bili, ne samo obrazovne nego i naučne institucije. U tome je nemjerljiv doprinos ministrovanja Antona Kasipovića u stvaranju ambijenta u kome je moguće sa plagiranim ili kupljenim disertacijama steći „naučno“ zvanje i pri tom još i katedru sa koje će se ono širiti nemilostrdno sakateći generacije koje su žrtve ovakvog poimanja visokokoobrazovnih i naučnih institucija.
- Izvor
- vijesti.RS
- / www.vijesti.RS
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »








