Tamo gde je svuda jug
Pre 75 godina u ruskom jeziku pojavila se nova reč „papanjinci“. Tako su zvali četiri odvažna polarna istraživača koji su 9 meseci plutali na santi po Severnom Ledenom okeanu. I nazvali su ih papanjincima po prezimenu načelnika stanice Ivana Papanjina. To je bila prva plutajuća naučna stanica na Arktiku. 6. juna 1937. godine oni su prolazili tačku Severnog pola i tim povodom postavili su na santi zastavu Sovjetskog Saveza.
Problemi osvajanja ruske arktičke obale i Severnog pomorskog puta zahtevali su pouzdano prognoziranje situacije. Pošto na Severnom polu nema kopna, na njemu je nemoguće napraviti stacionarnu naučnu stanicu, kao na Južnom, na Antarktiku. Bila je doneta odluka da se formira polarna stanica koja će plutati na santi i moći da izvede široki kompleks meteoroloških i hidroloških istraživanja. Krajem maja 1937. godine na santu debljine 3 metra i veličine tri puta pet kilometara avionima je bila prebačena ekspedicija. Polarnicima je predstojalo da tokom mnogih meseci plutanja sprovedu eksperimente i istraživanja. 6. juna santa se našla u tački Severnog pola. Kasnije se načelnik stanice Severni pol-1 Ivan Papanjin sećao svojih utisaka: Nastupila je tišina koju još nisam čuo i na koju sam morao da se naviknem. Mi smo na krovu sveta. Nema tu ni zapada, ni istoka, gde god pogledaš, svuda jug.
SSSR, kasnije Rusija, za 75 godina napravili su na desetine plutajućih stanica. Retko slične operacije izvode Amerikanci. Još ređe Kanađani. Ali samo ruski istraživači rade na plutajućim stanicama na stalnoj osnovi. Oni rešavaju čitav kompleks zadataka, objašnjava Valerij Lukin.
U prvom redu to je određenje tendencija promene klime. Rešavaju se i primenjeni zadaci kao što je preciziranje hidrografskih osobenosti dna Severnog Ledenog okeana za preciziranje različitih podataka o položaju spoljnih granica kontinentalnog pojasa.
Savremene ruske stranice obično funkcionišu od dve do tri godine. Smena polarnih istraživača obavlja se svake godine. Obično je u timu 15 osoba. Bitno se promenila tehnička baza, ističe polarni istraživač, direktor muzeja Arktika i Antarktika Viktor Bojarski.
Sada je obim podataka koji se dobiju za dan-dva ekvivalentan onome što se pre 75 godina dobijalo za nekoliko meseci. Danas zbog klimatskih promena traži se dobijanje takozvanih prirodnih podataka. Tačnije podataka koji se mogu dobiti samo pomoću istraživača.
Krajem januara 1938. godine posle pestodnevne oluje ledena santa na kojoj se nalazica stanica papanjinaca, počela je intenzivno da se raspada. Površina se smanjila do 200 kvadratnih metara. Rad nije mogao da se nastavi. Nedaleko od istočne obale Grenladna polarne istraživače su skinuli sa sante. I ubrzo su papanjince već dočekivali u Moskvi kao prave heroje.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Arktik
- istraživanje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















