Kurdski jezik sirijskog pitanja
U Turskoj ima oko 15 miliona Kurda koji žive uglavnom u jugoistočnim provincijama zemlje. Zabranjena„ Radnička partija Kurdistana“( RPK) više od 25 godina vodi ne samo političku već i oružanu borbu za administrativnu autonomiju i kulturna prava. Do nedavno, ne samo učenje, već i komunikacija na javnim mestima na kurdskom jeziku bila je kažnjiva zakonom .
Poznato je da Turska nastoji da se pridruži Evropskoj Uniji , i kurdsko pitanje je postalo kamen spoticanja u ovom slučaju. Evropska Unija zahteva da kandidati poštuju prava nacionalnih manjina i demokratizaciju društva. Očigledno pod pritiskom iz Brisela, bilo je i pomaka po pitanju problema kurdskog stanovništva. Sledstveno, pre tri godine, turska državna televizija počela je sa emitovanjem na kurdskom jeziku. Takođe, 2009. godine, Savet za visoko obrazovanje u Turskoj odlučio je da osnuje novi univerzitet, gde će se proučavati kurdski jezik i književnost, tako da su lekcije na kurdskom jeziku - još jedan korak u istom, evropskom smeru, smatra šef ruskog Centra za orijentalna istraživanja Andrej Volodin:
„Mislim da je uvođenje kurdskog jezika u škole, povezano sa povećanom aktivnošću kurdske zajednice, koja igra sve važniju ulogu u životu Turske. S druge strane, to znači da je vlast prepoznala prostu činjenicu da je Turska zemlja u kojoj žive, ne samo Turci nego i drugi narod i sa moje tačke gledišta, ovo je korak ka uspostavljanju principa„ jedinstvo u različitosti“ u javnoj upravi i kulturnom životu zemlje."
Ovo objašnjenje je jasno. Ali, kao i uvek u politici, postoje motivi o kojima se glasno ne govori. Podsetimo se da su u 16. i 17. veku delovi nekada celovitog Kurdistana, danas delovi moderne Turske, Irana, Iraka i Sirije. U svim ovim zemljama, vlasti ometaju ekonomski razvoj u kurdskim oblastima, uspostavljaju stroge zabrane političkog delovanja. A do nedavno, nisu obraćali mnogo pažnje na žalbe o ljudskim pravima, koje mogu da se čuju - i sa Zapada, i sa Istoka. Danas, međutim, kurdski problem je stekao neočekivanu aktualnost, a ovo je sve u vezi sa„ Arapskim prolećemi situacijom na Bliskom istoku, kaže Vitalij Naumkin, orijentalista RAN:
„Danas, kurdsko pitanje postaje jedan od prioriteta koji može da promeni situaciju u svim zemljama u kojima žive Kurdi. Naravno, ovo ima veliki uticaj na situaciju u Turskoj pošto suTurci veoma aktivni u Siriji, važna je danas lojalnost Kurda, a ostalima je važno da Kurde privuku na svoju stranu, a da ne pogoršaju konfliktne odnose.“
U prilog ovom stavu govore mnoge činjenice. Znamo da Turska zauzima jaku poziciju u sirijskom sukobu, govori protiv režima Bašara Asada. Takođe, Turska je pružila utočište predstavnicima Sirijskog Nacionalnog saveta - sirijske opozicije. I bukvalno ovih dana, lider Nacionalnog saveta je smenjen i na njegovo mesto postavljen Abdel Baset Sejdu - kurdski aktivista.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- Turska
- stanovništvo
- prava
- religija
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















