Početna stranica > Novosti

Minimalac u Luksemburgu nekoliko puta veći od plate u BiH

Minimalac u Luksemburgu nekoliko puta veći od plate u BiH
23.06.2012. god.
Raspon minimalne bruto mjesečne zarade u Evropskoj uniji je veliki, najniža minimalna zarada je u Bugarskoj 138 evra, a najviša u Lusksemburgu 1.801 evra.

Francuska je na četvrtom mjestu po minimalnoj bruto mjesečnoj plati u Evropi sa 1.262 evra, iza Luksemburga, Holandije i Belgije.
Francuska je, međutim, na prvom mjestu po procentu minimalne plate u odnosu na prosječnu mjesečnu zaradu, sa 48 odsto, na drugom je Belgija sa 45 odsto, zatim slijede Holandija sa 42 odsto, pa Luksemburg sa 35 odsto, prenio je francuski list "Figaro".
"Minimalna cijena rada je instrument borbe protiv siromaštva. Ali problem je u tome što ta cijena ne može ići preko nivoa koji bi ugrozio opstanak radnih mjesta", objašnjava analitičar sa francuskog centra za istraživanje problema zapošljavanja Kristin Erel.
"Cijena rada zavisi od produktivnosti koja je drastično opala u vrijeme posljednje ekomomske krize", dodala je Erelova.
Minimalna cijena rada koja je u Velikoj Britaniji uvedena 1998, predstavlja jedan od glavnih načina borbe protiv siromaštva u toj zemlji u kojoj je minimala bruto mjesečna plata za ovu godinu 1.202 evra, i u periodu od 2000. do 2008. povećavana je u prosjeku za 4,8 odsto godišnje, a u Francuskoj za 2,8 odsto.
U Francuskoj i Belgiji povećanja minimalne cijene rade se smatra jednim od sredstava za podsticanja kupovne moći građana.
U Njemačkoj, Austriji, Italiji i nordijskom zemljama situacija je neujednačena, jer minimalna zarada varira u zavisnosti od sektora.
U Njemačkoj minimalne plate u industrijskom sektoru su zagarantovane dok su radnici u uslužnim djelatnostima nezaštićeni, gdje bruto cijena rada po satu može sa bude i ispod četiri evra.
U novembru prošle godine vladajuća Demohrišćanska stranka CDU njemačke kancelarke Angele Merkel podržala je prijedlog o uvođenju zgarantovane minimalne mjesečne zarade na nacionalnom nivou, kao vid borbe protiv siromaštva među zaposlenima koje je poslije reforme na tržištu rada početkom 2000. povećano.



  • Izvor
  • vijesti.RS
  • Agencije/ www.vijesti.RS


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...


Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...

Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...


Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....

Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...


Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....


Ostale novosti iz rubrike »