Nikolaj I
Nikolaj I Pavlovič Nezaboravni – imperator Sveruski od 14. decembra 1825. godine do 18. februara 1855. – car Poljski i veliki knez Finski. Istorija njegovog krunisanja je propraćena buntom. Kada je preminuo Imperator Aleksandar I, vlast je trebao da nasledi brat Nikolaja – Veliki knez Konstantin. On je odustao od prestola, ali značajni deo armije i dvora je već stigao da položi zakletvu. To se moralo učiniti i drugi put. Tada je i došlo do bunta, takozvanog „ustanka dekabrista“. 14. decembra 1825. grupa oficira – članova tajnog društva dogovorila je ustanak sa ciljem sprečavanja vojske i Senata da položi zakletvu novom caru. Glavni cilj ustanika je bila liberalizacija ruskog društveno-političkog uređenja: uspostavljanje privremene vlade, odustanak od kmetstva, jednakost svih pred zakonom, demokratske slobode (štampe, ispovedi, rada) i tako dalje. Ipak ustanak je bio ugušen. Mnogi učesnici su proterani u Sibir, a petorica glavnih – obešeni. „Dragi moj, Konstantine! Vaša volja je izvršena: ja sam imperator. Ali koja je cena za to plaćena! Bože! Cijena krvi mojih podanika!“, - pisao je Nikolaj bratu, Velikom knezu Konstantinu.
Istoričar Ključevski je ovako okarakterisao unutrašnju politiku Nikolaja I: „Nikolaj je postavio sebi zadatak da ništa ne menja, ništa novo ne uvodi u osnove, već da samo održi postojeći poredak...“ Ali to nije baš tako. Pri Nikolaju I je započet masovni program obrazovanja za seljake. Broj seoskih škola u zemlji je porastao sa 60 1838. godine na 2551 školu 1856. Otvoreno je mnogo tehničkih i visokih škola. Stvoren je sistem profesionalnog osnovnog i srednjeg obrazovanja. Neki istoričari smatraju da je upravo u vreme Nikolaja I u Rusiji došlo do industrijalizacije. Počela je intenzivna izgradnja puteva i pruga, izgrađena je i Nikolajevska železnica – Moskva-Sankt Peterburg.
Za vreme vladavine Nikolaja I Rusija je mnogo ratovala. Podrška pravoslavnih hrišćana je naterala Rusiju na rat sa Turskom. A početak tog rata 1853.godine je označen blistavom pobedom ruske mornarice u Sinopskom zalivu. To je bila i poslednja velika bitka jedriličarske flote.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: ru.wikipedia.org/Franz Krüger/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















