Učešće ratnog vazduhoplovstva Rusije u manevrima Red Flag
Ideja da se organizuju manevri Red Flag pojavila se kod američkog vojnog rukovodstva za vreme vijetnamskog rata. TAda su ratno vazduhoplovstvo i avijacija ratne mornarice SAD računale na teške višenamenske avione F-4 Phantom II i F/105 Thudnerchief, koji su pokazali nespremnost za blizak vazdušni boj sa lakim manevrišućim MIG-ovima vijetnamskog ratnog vazduhoplovstva. Oni su se previše nadali u snažne radare i rakete srednjeg dometa. A u praksi su borbe išle drugačije nego što su pretpostavljali teorijski modeli napravljeni pre rata i odnos gubitaka u vazdušnim borbama nije bio u korist Amerikanaca.
Bilo je potrebno ispraviti situaciju. Tim pre što su piloti ratnog vazduhoplovstva Izraela na francuskim i američkim letelicama tada demonstrirali odlične rezultate u vazdušnim borbama protiv Arapa. Pri tome Arapi su imali mnogo snažnije ratno vazduhoplovstvo nego Vijentam i prošli su istu tu svojetsku školu. Ratno vazduhoplovstvo SAD zakazalo je istraživnje poznato pod nazivom Crveni baron – 2. I ispostavilo se da navike pilota i njegove šanse da preživi u vazdušnom boju osetno skaču i proseku posle izvođenja 10 borbenih letova. I pravo to je postalo zadatak manevara Red Flag, koji su startovali 1976. godine. Osigurati svakom polotu ili operateru sistem naoružanja 10 školskih letova sa intenzivnim realističknim školskim bojevima koji treba da dodaju iskustvo, slično pravim vazdušnim operacijama.
Na proleće 2012. postalo je jasno da će ratno vazduhoplovstvo Rusije učestvovati u zajedničkim manevrima serije Red Flag sa Amerikancima na jesen 2012. godine. Kai i Indija, koja je nekoliko godina ranije učestvovala u Red Flag sa SU-30MKI, Rusija će dobiti mogućnost da proveri svoje letelice u realističnim sukobima sa avionima ratnog vazduhoplovstva SAD.
Takva mogućnost je vrlo dragocena: do sada jedini ruski avion 4. generacije koji je imao priliku da se realno bori za zapadnim letelicama bio je MiG-29. Pri tome mogućnosti njegove primene u krajnje specifičnim uslovima ratova 1991. i 1999. godine bile su vrlo ograničene. U tim uslovima mogućnost da se oprobaju modernizovani ruski avioni Su-27SM, Su-30M2, MiG-29SM ili udarne letelice makar i u školskoj borbi, ali protiv realnih zapadnih aviona i pilota previše je privlačna da bi bila odbijena.
Ipak postoji političko pitanje: protiv koga se mi družimo? Odgovor na njega je prilično jednostavan: ni protiv koga. Rusija i SAD odvano i uspešno nalaze zajednički jezik u vojnoj sferi. Ovde dve zemlje objedinjuje mnogo više problema nego što ih deli. Istovrmeno ostaju previše duboke protivrečnosti koje se ne mogu ukloniti za kratko vreme. Ali to ne smeta da nastavimo da proučavamo jedni druge.
- Izvor
- Golos Rossii, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















