Ne sme se pogubiti
Ljudski život je najviša apsolutna vrednost. Pravo na nju potvrđeno je u Opštoj deklaraciji ljudksih prava Organizacije Ujedinjenih Nacija. Vlada mišljenje da niko ne može da oduzme čoveku život bez odogovarajućih pravnih procedura. Ipak u međunarodnom pravnom zakonodavstvu neprikosnovenost ljudskog života ničim se ne utvrđuje.
Zato odustajanje od smrtne kazne jeste prirodni uslov za civlizovano društvo, smatra predsednik Asocijacije advokata Rusije Jevgenij Arhipov.
"Kako pokazuje istorija razvoja čovečanstva, pre ili kasnije čak najradikalnije države će odustajati od smrtne kazne. Sama po sebi smrtna kazna protivreči principima humanizma. Pošto se čovečanstvo kreće putem razvoja, mislim da će jednom čitavo čovečanstvo odustati od smrtne kazne."
Na današnji dan u svetu 150 država je uvelo moratorijum ili konačno izbacilo smrtnu kaznu iz registra mogućih kažnjavanja. Istovremeno u mnogim zemljama ostaje praksa lišavanja života iz najrazličitijih razloga. Tako u 32 države na najvišu kaznu osuđuju za zločine vezane za narkotike. U nizu zemalja za masovna ubistva. Negde sa homoseksualizam, bračnu prevaru, špijunažu. I to nisu obavezno zemlje u razvoju, daleke od demokratskih ideala. Ova mera aktivno se primenjuje u SAD. Prema podacima američke vlade, od 1976. godine, kada je bio ukinut moratorijum na smrtnu kaznu, u zemlji je bilo pogubljeno skoro 1300 ljudi.
Ipak surove cifre statistike glase da još nikada smrtna kazna nije bila delotvorna mera zastrašivanja i preventive kriminala, govori pravnik Jevgenij Arhipov.
"Efikasna mera nije strogost kažnjavanja, već neopozivost odgovornosti, kada čovek shvata da ako on izvrši zločin, on će pretrpeti za njega kaznu. To je najvažniji kriterijum koji se odražava na broj krivičnih dela i ponašanje kriminalaca."
Osim toga, uvek postoji opasnost od sudske greške. Ali ako bilo koji drugi vid kažnjavanja pretpostavlja mogućnost žalbe, lišavanje života je bespovratno, podvlači analitičar ruskog saveznog porekta Za ljudska prava Jevgenij Ihlov.
"Čak prilikom vrlo dobrog pravnog sitema, na primer u anglosaksonskim zemljama, gde je uzoran sistem sudova i sistem ulaganja žalbi sa mnogo nivoa, ipak se ispsotavlja da visok procenat ljudi optuženih za zločine nije imao sa njima veze. I to može da se ispostavi za 20-30 godina."
Zanimljivo je da društvo, čak svesno sve surovosti datog vida kažnjavanja, obično ne želi u poptunosti od njega da odustane. Na primer, u Evropi je samo Švajcarska ukinula smrtnu kaznu putem opšteg referenduma. Ostali Evropljani su izabrali da ostave u zakonodavstvu takvu mogućnost i samo odlukov vlada bilo kom kriminalcu u EU bilo je garantovan život. Tako godinama posle ukidanja smrtne kazne anketiranje javnosti je pokazalo da Englezi više ne smatraju ubistvo mogućim kažnjavanjem za kriminal.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: en.wikipedia.org/ vostok.rs
- Povezane teme
- prava
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















