Poseta generalnog sekretara UN Kosovu. Zakasnelo cveće?
Generalni sekretar UN Ban Ki Mun 20-26. jula će posetiti zemlje balkanskog regiona. Među njima i Srbiju. To je prva poseta šefa UN Beogradu od trenutka raspada Jugoslavije, mada pažnja je pre svega prikovana za drugu tačku balkanske turneje – pokrajinu Kosovo.
Ban Ki Mun izjavljuje da će ova poseta proteći u skladu sa rezolucijom SB UN 1244, prema kojoj se, da podsetimo, pokrajina još uvek nalazi pod protektoratom UN. Znači, generalni sekretar namerava da se sastane sa predstavnicima misije UN (UNMIK) koji rade na Kosovu. Najveorvatnije je da će diplomata kontaktirati i sa članovima, kako on sam kaže, vlade Kosova. I to pomalo zbunjuje.
U rezoluciji 1244 koju je pomenuo Ban Ki Mun, postoji tačka da jedna od završšnih zadataka međunarodnog civilnog prisustva na Kosovu treba da postane kontrola predaje ovlašćenja sa privremenih organa Kosova organima utvrđenim u okviru političkog regulisanja situacije. Zato ostaje pitanje da li je korektno koristiti termin vlada Kosova koja se pojavila ne baš u toku „političkog regulisanja“. Pod kontrolom političara i diplomata, uglavnom naklonjenih upravo kosovskoj srani, za više od deset godina koliko je prošlo od okončanja konflikta u pokrajini, Beograd i Priština nisu uspeli čak da se dogovore o principima korišćenja tablica na automobilima,a šta da se kaže po političkim rešenjima.
Ipak, Misiji UN Srbi na Kosovu i dalje veruju više nego misiji EU i vezuju za posetu Ban Ki Muna određene nade. Govori predsednik opštine Zvečan Dragiša Milović.
"Mislim da je to prilika pre svega da Ban Ki Mun bude upoznat sa celom situacijom na teritoriji pokrajine. Očigledno je da svih ovih godina na SB OUN su dolazili izveštaji, koji kada je stanje na Kosovu i Metohiji u pitanju, nisu odgovarali realnoj situaciji na terenu. Dakle vidimo da se i danas govori da su takozvane institucije u Prištini dostigle jedan demokratski nivo i da treba ukinuti nadziranu nezavisnost, međutim situacija je sasvim drugačija. Srbi su ugroženi, Srbe ubijaju, nijedan zločinac (a dosad je ubijeno oko 1000 Srba u prisustvu međunarodnih institucija) nije otkriven. Mi očekujemo iako je ta poseta kratka Kosovu i Metohiji da gospodin Ban Ki Mun nađe vremena i da razgovara sa predstavnicima Srba koji žive na Kosovu i Metohiji, koji će ga upoznati sa pravom situacijom i težinom situacije u kojoj se nalaze Srbi. Nažalost, UN su ostale u sasvim, da tako kažem, malim kapacitetima i to uglavnom na severu i bez obzira koliko god se oni trude, nemaju tih kapaciteta da zaštite Srbe. Poslednja dešavanja govore u prilog tome da uz pristanak Beograda 2008. godine, EULEKS je došao na ove prostore navodno za uvođenje vladavine prava, međutim vidimo da i misija EULEKS nije statusno neutralna i da svih ovih godina dakle radi samo za interese Prištine ali ne i da zaštiti Srbe na Kosovu i Metohiji.
Dakle jedina misija koja je ostala dole i koja bi trebalo da štiti sve je KFOR, ali akcije KFOR-a govore da oni pokušavaju da sprovode političke odluke Prištine. Vidimo da se na prostoru opštine Zvečan u poslednjih nekoliko meseci KFOR zajedno sa EULEKSOM direktno umešao u neke poslove posebno po pitanju organizovanog kriminala, gde su angažovani helikopteri i na stotine vojnika i oklopnih vozila. Rezultat svih tih akcija, kada je reč o organizovanim kriminalu, je nula. Znači jednostavno demonstriranje sile. Kada je UMNIK u pitanju, mi želimo da on sa većim kapacitetom bude prisutan na prostoru Kosova i Metohije."
Ali teško je osloboditi se utiska da je poseta Ban Ki Muna Kosovu zakasnela. Da je do nje došlo ranije, još pre nego što je Zapad nametnuo Srbiji Misiju EU, to bi podvuklo značaj UN u rešavanju kosovskog pitanja. Ali od stada proces devalvacije UNMIK-a stekao je bespovratni karakter. Ban Ki Mun i sam priznaje da se uloga misije UN smanjuje, jer se uzima u obzir realnost na terenu. To je upravo onaj izraz koji ne bismo hteli da čujemo iz usta Generalnog sekretara UN. Da podsetimo, „realnost na terenu“ u pokrajini je eufemizam koji su u razno vreme koristili svetski političari, objašnjavajući zašto oni priznaju nezavisnost srpske pokrajine Kosova.
- Izvor
- Golos Rossii/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















