Slava herojima Šipke
Na legendarnom bugarskom vrhu Šipka 14. avgusta će prvi put za 35 godina biti zapaljena Večna vatra. To je odavanje pošte ruskim i bugarskim vojnicima, koji su pre 135 godina odbranili slobodu Bugarske u vreme Ruskog-turskog rata 1877.-1878. godine.
- Važno je da su se tamo borili rame uz rame bugarski dobrovoljci i ruski vojnici. Kod podnožja Šipke je simbolični kip – ruski vojnik i bugarski dobrovoljac su se smrzli na Šipki, ali nisu napustili položaj. To je i borbeno prijateljstvo, i zajednička pravoslavna vera, i istorijsko prijateljstvo, i prijateljstvo zapečaćeno krvlju. To je važno za naš narod, našu istoriju, našu budućnost.
Bitka se desila 21. avgusta 1877. godine. Protiv armije Sulejmana-paše se borilo svega 7 hiljada ruskih vojnika. Turci su preduzeli 11 napada, ali su bili odbačeni. Ruske snage su uz podršku bugarskih dobrovoljaca odbranili planinski prevoj i sačekali pomoć. Zatim su u toku 5 meseci držali Šipku sve do ofanzive ruske armije, - priča docent istorijskog fakulteta MDU Maksim Ševčenko.
- Uzimajući u obzir da smo učestvovali u to vreme u borbama, povezanim sa opsadom Plevne, odbrana Šipkinskog prevoja je igrala važnu ulogu. Stekli smo mogućnost da se zadržimo u severnoj Bugarskoj i tražimo puteve za rešavanje problema desnog krila, gde se nalazio korpus Osman-paše, koji je branio Plevnu.
Zaštitnici prevoja su kopali rovove uz pomoć manjerki ili rukama. Oni su patili, jer nisu imali dovoljno hrane, ni vode, bili umorni od neprekidnih borbi, patili od žege, ali su ipak branili položaje. Pri tome nisu izgubili ni smisao za humor: kad bi se neprijateljski metak našao u manjerki sa kašom, šalili su se: Turci su nam poslali so. U borbama za Šipku je poginulo više od 3 hiljade ruskih vojnika i oficira. Krajem rata se tao broj utrostručio.
Posle potpisivanja San-Sefanskog mirovnog ugovora u martu 1878. godina Bugarska je bila oslobođena od Osmanske Turske. Taj rat nije bio imperijski, - ističe Svetlana Šarenkova, - nijedan pedalj bugarske zemlje nije pripao Rusiji.
- To je poseban rat, jer ga je inicirao ruski narod – to je bio pokret po čitavoj Rusiji, koji je organizovala pravoslavna crkva. Usledila je naredba cara – osloboditi bratski bugarski narod. To je poseban rat i zbog toga, što u istoriji nema primera da bi toliko vojnika poginulo za slobodu drugog naroda. Više od 10 hiljada ruskih vojnika i oficira je dalo živote ili bilo ranjeno u tom ratu.
Već u toku 135 godine na Šipki se svečano obeležavaju dan sudbonosne bitke. Ti praznici nisu protokolarni, - kaže Svetlana Šarenkova. – Čak i u slučaju, kada vlasti zaborave na njih, tamo se uvek okuplja narod, održavaju rekonstrukcije borbi, to je pravi narodni praznik.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/anjči/cc-by/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















