100 dana Putina: od Amerike prema Kini
Prvih 100 dana na dužnosti predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin je posetio 11 zemalja, među kojima Nemačku, Francusku, Veliku Britaniju, Meksiko i Izrael. Eksperti kažu da je u unutrašnjoj politici novi mandat Putina bio označen sa nekoliko važnih zakona.
Odnosno, prelazi se na delo. A na međunarodnoj areni Putin se ograničava samo rečima, stavlja nove akcente. Ali ima pitanja u kojima Rusija nije promenila svoj stav, i, najverovatnije, ga neće ni promeniti, kaže glavni urednik izdanja „Geopolitika“ Leonid Savin:
- Preduzimaju se neki koraci, ali za ovaj nevelik period od 100 dana ozbiljnih promena nije bilo. Pre svega zabrinjavaju događaji na Bliskom Istoku. Ministarstvo spoljnih poslova RF pridržava se iste principijelne pozicije po tom pitanju.
Posete Putina evropskim zemljama možemo uvrstiti u „izviđačke“. U Parizu se predsednik sreo s novim francuskim predsednikom Fransoa Olandom. Posete Berlinu i Londonu, ne računajući obaveznog razmatranja problema zone evro i slučaja „Litvinjenko“, su bile uveliko formalne. Najzanimljivije se dogodilo na samom početku mandata Putina, kada nije otputovao na samit G8 u Kemp Dejvid, govori ekspert za spoljnu politiku Jevgenija Bojko:
- Vladimir Putin je tako dao do znanja da se odnosi sa SAD neće razvijati tako brzo, kao u vreme Dmitrija Medvedeva. Retorika u odnosima s SAD će se menjati i doživeti transformacije. I činjenica da je na samit otputovao Dmitrij Medvedev je signal da je bivši predsednik, a sada premijer, glavni za taj pravac i ostaće glavni i dalje.
Pregovore s američkim predsednikom Barakom Obamom je Putin ipak održao, ali ne na teritoriji SAD ili Rusije, već u Meksiku, na samitu G20. On je tako pokazao da od saradnje sa SAD nipošto ne treba odustati, ali to nije više prioritet za Rusiju. Putinska spoljna politika će biti usmerena pre svega na Aziju, smatra Jevgenija Bojko:
- Radi se pre svega o Kini i zemljama Centralne Azije. To su i Kazahstan, i Uzbekistan. Zemlje koje je Vladimir Putin posetio početkom juna. Trebalo je potvrditi saradnju Rusije i Kine u aktuelnim pitanjima spoljne politike, pre svega o iranskom atomskom dosijeu i sirijskom problemu. Bilo je maksimalno važno pokazati da je prevaziđeno neko zahlađenje u odnosima koje se ticalo isporuke nafte i gasa, i konkurencije sa Kinom u Centralnoj Aziji. Ali u globalnoj politici stavovi su identični. Rusija i Kina zajedno mogu biti protivteža zapadnom bloku.
Poseban interes kod zapadnih politikologa je izazvala izjava Putina da će u skoroj budućnosti Rusija početi aktivnije da vodi politiku takozvane „lake sile“ (soft power). To podrazumeva borbu za nacionalne interese ne pomoću vojnog pritiska, već preko privlačenja interesa i simpatija ka zemlji, njenoj kulturi i intelektualnom nasleđu. „Laka sila“ se smatra izumom američke diplomatije. Sada će politička elita SAD pažljivo pratiti kako će njen izum koristiti Rusija na čelu s Valdimirom Putinom.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Putin
- geopolitika
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















