Početna stranica > Novosti

Društvene mreže: zlo ili dobro?

Društvene mreže: zlo ili dobro?
18.08.2012. god.

Zavisnost od društvenih mreža se velikom brzinom širi ne samo na pojedince, već i na organizacije. Ako nema stranicu na fejsbuku čovek može da ostane bez posla i da postane objekat pažnje lekara i policije. Predstavljajući u suštini, dobrovoljni dosije, društveni servisi su danas – moćan instrument u rukama specijalnih službi.

Činjenice koje navode na oprez opisuje nemačko izdanje Der Tagesspiegel. U SAD mnoge kompanije, tačnije njihove kadrovske jedinice, proveravaju da li kandidati imaju stranicu na fejsbuku. I ako čovek nema svoj nalog, jednostavno može biti odbijen na konkursu za posao. U očima poslodavca on izgleda kao da nešto krije i nedruželjubiv je. S ovakvom pozicijom se ne slaže stručnjak Nacionalnog naučnog centra za narkologiju Ministarstva zdravlja i socijalnog razvoja Nikolaj Tumanov:

- Nekome to prosto u principu nije potrebno. Odnosno, neko jednostavno ne oseća potrebu za tim, više voli druženje uživo. Društvene mreže predstavljaju prilično specifičan oblik druženja i svaki čovek sam bira za sebe ono što mu je blisko, koje druženje želi.

Čovek koji nema nalog u društvenim mrežama nije normalan! Ovakvu izjavu je nedavno dao nemački psiholog Kristof Meler. Svoju hipotezu stručnjak gradi na primeru Andersa Brejvika i „strelca iz Kolorada“ Džejmsa Holmsa koji navodno nisu bili registrovani ni u jednom društvenom servisu. Po mišljenju Melera ako čovek nema profil na fejsbuku može se pretpostaviti da je asocijalan. Niklaj Tumanov je katogorično protiv takvog tumačenja.

- Shvatite da ako čovek ne učestvuje u ovom obliku druženja to ga ne čini automatski nenormalnim. Ako čovek nije u stanju da se druži sa živim ljudima i ako se sva njegova komunikacija odvija elektronski rekao bih da je to opasnije. Zato što je živu komunikaciju vrlo teško zameniti. Ona je neophodna čoveku, čovek je u svakom slučaju društveno biće, krajnje društveno.

Nikolaj Tumanov takođe ističe da su društvene mreže danas stihijska i globalna pojava i da se o posledicama učestvovanja u njima može suditi tek nakon 20-30 godina. Međutim, psiholog-suicidolog Marija Starkova još oštrije govori o Melerovim zaključcima.

- Smatram da je to potpuno neosnovano, nekako glupo, može se i tako reći. Mnogi moji poznanici, adekvatni ljudi, nemaju stranicu ni na „Fejsbuku“, ni u „Kontaktu“, ni u „Odnoklasniki“, nigde. I stariji su preko 30 godina. I to je normalno. To je svačija lična stvar.

Osim toga, poznati su slučajevi kad su društvene mreže aktivno koristile specijalne službe različitih država kako bi dobile podatke o građanima. Zato učestvovanju u državnim mrežama treba pristupati oprezno.


  • Izvor
  • Golos Rossii, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...


Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...

Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...


Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....

Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...


Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA