Kosmička formula Ciolkovskog
Poznto je 400 radova Ciolkovskog. To su skice mlaznih raketa, prognoze, filozofska razmišljanja i fantastični romani o interplanetarnim putovanjima. O kosmosu on je sanjao od detinjstva, govori šef odeljenja muzeja Istorije kosmonautike Ciolkovski Tatjana Želnjina.
- Njemu se činilo da je on rođen sa tim snom. Ciolkovski dugo nije znao na koji način može da se prevlada sila zemljine teže. Za to da je radi toga potrebno razviti brzinu od najmanje 28 hiljada kilometara na sat on je saznao kada je imao 15 godina iz udžbenika Malinjina. To je bio jedan od najboljih ruskih udžbenika fizike u to vreme. Ali kakva treba da bude letelica koja može da razvije kosmičku brzinu, on nije mogao da zamisli.
Sa 17 godina mu se činilo da je pronašao takvu letelicu. Svu noć je lutao po Moskvi, u kojoj je tada živeo, ali pred jutro je shvatio da je pogrešio u proračunima. Narednih 20 godina života Ciolkovski je posvetio osmišljavanjau kosmičke sredine, nastavlja Tatjana Želenjina.
- Ako bi se ipostavilo da će kosmos odbaciti živi ljudski organizam, ne bi bilo smisla tražiti tehnička sredstva za prevladavanje sile zemljine teže. On je napisao nekoliko odličnih radova. Upravo u njima je položio osnove nauke koja je danas poznata kao fizika bestežinskog stanja. I shvatio je da kosmička sredina neće ubiti čoveka. On će moći i njoj da se prilagodi, moći će da neutrališe opasno delovanje bestežinskog stanja.
Prvi kosmonaut planete Jurij Gagarin govorio je da je u praksi imao priliku da se uveri u tačnost zaključaka Ciolkovskog o faktorima kosmičkog leta. 1903. godine u Naučnom pregledu bio je objavljen članak Istraživanja svetskih prostora mlaznim uređajima. U njoj je prvi put bila predstavljena takozvana formula Ciolkovskog. Ona je bila jednostavna – za razvoj kosmičke brzine masa goriva treba da bude četiri puta veća od težine same rakete. Za praktičnu realizaciju pronalazač je ponudio princip broda od nekoliko nivoa. Istraživači se do dana današnjeg čude dalekovidosti Ciolkovskog koji je predvideo i savremene komore na ulazu u stanicu i skafandere za izlazak u otvoreni kosmos. Danas zemljani imaju svoj dom u planetarnoj orbiti – Međunarodnu kosmičku stanicu. Ovaj objekat težine 200 tona slobodno lebdi u bezvazdušnom prostoru. Ideja orbitalne stanice takođe pripada Ciolkovskom. Ali njegova misao je težila dalje. On je bio uveren da će biti osvojeni Mesec i Mars. Zato što je čovečanstvu, po mišljenju Konstantina Ciolkovskog, za preživljavanje potrebno da ima u rezervi prostor makar Sunčevog sistema.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- kosmos
- istraživanje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















