Bič i medeni kolač Hermana Van Rompeja
Prema saopštenjima iz medija, na sastanku u Briselu ambasadora zemalja članica ŽEŽU razmatrana su pitanja koja su predložena za disksiju učesnika samita EU, planiranog za 18-19. oktobar. A dnevni red samita diktiran je predlozima sa kojima je predsednik Evrpskog saveta Herman Van Rompej upoznao juče šefove država i vlada EU u specijalnom obraćanju. Istina, postoji mišljenje da ne mogu sve ideje Rompeja da postanu predmet razmatranja na samitu. Uzrok je sporni karakter niza inicijativa koje on predlaže. Tamu nastavlja komentaror Glasa Rusije Oleg Severgin.
Ovih dana radna grupa u sastavu šefova Evropskog saveta, Evropske komiije, Evropske Centralne banke i zone evra, uz učešće predsednika Evropskog parlamenta, nastavlja da radi na strateškom dokumentu o budućnosti jedinstvene Evrope. On treba da bude predstavljen do završnog susreta lidera EUu decembru ove godine. Ipak neke predloge, po svemu sudeći, Van Rompej je odlučio da već sada iznese na preliminarno razmatranje.
Komentrišući ideje koje je istakao šef Evropskog saveta, nemački Tagecajtung ih je nazvao bičem i medenjakom. Izdanje citira redove iz obraćanja Van Rompeja da treba da bude razrađen mehanizam koji bi sprečavao neopravdane disbalanse u budžetima zemalja članica i istovremeno doprinosio jačanju njihove finansijske solidarnosti. U ove svrhe predlaže se između ostalog da se formira za 17 država članica zone evra sopstveni budžet. On bi mogao da se koristi za efikasnije korišćenje sredstava za realizaciju programa zapošljavanja. To je posebno aktuelno recimo za takve zemlje kao što je Španija, gde je nivo nezaposlenosti već premašio 25%. A u cilju strože kontrole budžetske politike planira se da se sa zemaljama koje ulaze u zonu evra sklope individualni sporazumi u koje treba da budu uključene obaveze za sprovođenje neophodnih reformi.
Al takođe, primećuje Tagescajtung, potpuno je nejasno odakle uzeti novac za potencijalni budžet zone evra. Tim pre što sada nema naznaka o jedinstvu povodom razmatranog budžeta EU za 2014-2020. godinu Osim toga, ideja posebnog budžeta će još više produbiti jaz između država zone evra i onih članova EU koji tu ne spadaju. Treba li predloge šefa Evropskog saveta uzimati za obziljno? To nije baš tako, smatra šef odeljenja za evropske integracije Instituta međunarodne ekonomije i odnosa Sergej Utkin.
- Sam proces je ozbiljan. Nije činjenica da će upravo prodlozi Van Rompeja na kraju psotati osnovna komponenta rešenja koja će se usvajati. Ali najvažnije je da se podstaknu zemlje članice da ozbiljno razmisle o praktičnim stvarima. Nažalost, ne spoznaju svi koliko je hitno donošenje odluka koje moraju da stabilišu zonu evra i da pomognu da se izađe iz kriznog položaja u kojem se članice EU nalaze.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















