Za zemljom na Mesec
Roskosmos i Evropska svemirska agencija su osmislili zajedničku automatsku misiju za donošenjem zemljišta sa jednog od polova Meseca - «Lunar Polar Sample Return» (LPSR). Okvirni rokovi - 2020-2022 godina, saopštio je portparol EKA, Bruno Gardini.
Kako će izgledati vozilo i koliko delova će imati, još uvek nije poznato. Postoji samo koncept. Verovatno će se pri njegovom proektovanju iskoristiti iskustva drugih budućih misija na Mesec i Mars, koje su zakazane za raniji period, sugeriše akademik Ruske akademije za kosmonautiku, Aleksandar Železnjakov:
- O svim pitanjima koja se tiču upotrebe iskustava sa "EkzoMarsa" i "Luna-resursa" će se raspravljati na sastanku ruskih i evropskih partnera. U ovom trenutku je rano govoriti u kom obliku će ova misija biti realizovana i kakav će biti njen program. Neophodno je o ovome doneti konačnu odluku, a zatim raditi na detaljima, koji su čisto tehničke prirode.
"EkzoMars" je rusko-evropski projekat za proučavanje Crvene planete. On predviđa pokretanje orbitalnog vozila 2016. i 2018. godine. Otprilike, u isto vreme, trebalo bi da otpočnu i ruske lunarne misije: u 2016 – orbitalno vozilo "Luna-Glob", godinu dana kasnije - pristajanje "Luna-resursa" sa indijskim istraživačkim vozilom.
Najverovatnije će, budući LPSR od njih naslediti najnoviju tehnologiju bušenja tla,"umnu" orijentaciju u prostoru i način izbegavanja prepreka. Što se tiče zemljišta sa Meseca, ono je u ruke naučnika došlo pre nekoliko decenija. Posade "Apolona" su tokom letova na Mesec sakupile i donele na Zemlju ukupno 382 kg. I sovjetske stanice su, takođe dopremale zemlju, podsetio je naučni sekretar Instituta za kosmička istraživanja, Aleksandar Zaharov:
- "Luna-16", "Luna-20" i "Luna-24" su 1970. godine, već uradile ovaj zadatak. One su sletele na Mesec, uzele uzorke, uzletale, vraćele se natrag na Zemlju i sletale. Druga stvar je, da su te mašine uzimale uzorke iz ekvatorijalnih regiona Meseca. Sada će se uzeti uzorci iz polarnih regiona, gde bi se, postoji mogućnost, mogla otkriti voda.
To je suštinska razlika. Uzorak će se uzeti iz neosvetljenog pripolarnog kratera, gde temperatura iznosi -150 stepeni. Naučnici žele da sačuvaju njenu temperaturu tokom leta i nakon sletanja na Zemlju, nastavlja Aleksandar Zaharov:
- Važno je da se uzorak čuva u kriogenim uslovima, da bi se zadržala njegova temperatura i hermetički sastav i time sačuvali isparljivi elementi, među kojima je voda. To je veoma težak zadatak.
Prema rečima naučnika, upravo će sa polova Meseca početi njegovo istraživanje i kolonizacija. Uzorak zemljišta, koji će doneti rusko-evropsko vozilo, pomoći će realnije predstaviti uslove na pripolarnom delu Meseca, kao i koje vrste minerala i koliko vode mogu očekivati budući kolonisti.
Detaljne diskusije o projektu će početi kroz tri godine, a o opštim crtama bi se moglo razgovarati već sledećeg meseca na sastanku članova EKA.
Boris Pavlišev,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/Ennor/cc-by-nc-sa 3.0/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- EU
- kosmos
- istraživanje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















