Od Staljingrada ka velikoj Pobedi
Pre 70 godina, 19. novembra 1942. godine Crvena armija je prešla u kontranapad u Staljingradskoj bici. Ova operacija ovenčana je potpunim razbijanjem fačističkih trupa. Od zidova Staljingrada započinje put ka Velikoj pobedi na proleće 1945. godine.
Ova operacija na Volgi pod nazivom Uran pripremana je dva meseca. Pod opsednuti Staljingrad u uslovima stroge tajnosti prebacivano je pojačanje iz Zapadnog Sibira, bila je formirana snažna udarna grupacija. Istoričari nazivaju ovaj momenat vrhom, korenitim prelomom u čitavom Drugom svetskom ratu. Govori ekspert Instituta za opštu istoriju RAN Mihail Mjagkov.
- Upravo ovde se desio mali prelom u ratu. Ne samo zato što su Nemci bacili tamo glavne jedinice i Hitler je davao ogroman politički značaj ovom gradu. U tom trenutku se desio moralni lom nemačke armije. A sovjetska armija je osetila da neprijatelj može da se zadrži.
Kontranapadu su prethodili meseci teških borbi. Čitav svet je zaustavišvi dah pratio sukob na Volgi. Staljingradska bitka koja je trajala ukupno 200 dana i noći, najveća je i najkrvavija u istoriji čovečanstva. O Staljingradskoj bici su napisana brda literature, događaji su rekonstruisani bukvalno po minutama.
Uoči značajnog datuma održana je masovna vojno-istorijska rekonstrkucija. U jedinstvenoj teatralizovanoj sceni učestvovalo je 320 predstavnika vojno-patriotskih klubova iz čitave Rusije, bili su upotrebljeni legendarni tenkovi T-34, automibili i streljačko naoružanje iz doba Drugog svetskog rata. Prvi put su rekonstruisane ulične borbe za Staljingrad, govori rukovodilac volgogradskog vojno-istorijskog kluba Pešadinac Anatolij Artamonov.
- Mi smo pokazali jedan od dana koji su bili u Staljingradu. Potrudili smo se da prikažemo onaj užas koji se ovde dešavao. Naravno, sve je bilo mnogo tragičnije, složenije, užasnije: brda leševa, razbijena tehnika... Mislim da je to očigledna ilustracija, pokušaj da se prenese ono što su osećali naši dedovi, kako su u takvim uslovima oni ratovali i da se ova tragedija nadalje ne ponavlja.
Prvi put u rekonstrukciji Staljingradske bitke učestvovali su ljubitelji vojne istorije iz Rumunije. 1942. godine Rumuni su zajedno sa drugim saveznicima nacističke Nemačke – Mađarima i Italijanima – branili krila nemačkog klina. U sam Staljingrad oni nisu ušli.
Na pitanje zašto učestvujete u sličnim rekonstrukcijama, svi odgovaraju isto – u znak sećanja na dede i pradede. Svako ima svoju porodičnu priču iz rata. Čak jakim muškarcima kada razgovaraju o poginulima kojih ima skoro u svakoj porodici, drhti glas i na oči naviru suze.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- godišnjica
- rat
- istorija
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















