
Početak grandiozne epopeje o proslavljenom detektivu
Za prototip svog književnog junaka, Šerloka Holmsa , pisac je uzeo Džozefa Bela, hirurga i profesora Edinburškog univerzitea, kod koga je autor jedno vreme radio kao asisent.Upravo uoči jubilarnog , 50. Rođendana profesora Bela koji je prosolavio 2. decembra 1887. izašla je iz štampe „Grimizna studija „ kao rođendnskih poklon zahvalnog asistenta Artura Dojla. Podsećamo da je u super popularnoj verziji „ Sherlock“ u produkciji VVS cela priča prvog Šerlokovog pojavnjivanja u javnosti izmenjena pa se umesto A Study in Scarlet pojavila A Study in Pink.
Povest napisana za mesec i po
Konan Dojl je ovu povest napisao samo za mesec i po .Prvobitno se glavni junak zvao Šeriadan Houp, da bi malo zatim posato Šertingford, pa Holis.I tek u konačnoj verziji se pojavilo ime tako poznato celom svetu-Šerlok Holms.
Kako se rodio detektiv kojemu , kako se priča , Britanci šalju pisma prepuna oduševljenja na adresu Bajker-strit?
Prvi izdavča kojemu se obratio Konan Dojl rekao je za „Grimiznu studiju„ da je to jedna „bulevarska, petparačka priča“. Povest je , kako svedoči Dojlov biograf Rasel Miler u svojoj knjizi „Doživnjaji Kona Dojla„ bila objavljena pod naslovom „Cherlock Holmes and his frined Watson“ 1. Decembra 1887. u almanahu „Beeton's Chistmas Annuel „ koji je izlazio u Londonu od 1860. do 1898.g.Na koricama pored lika Šarloka Hlomsa nagnutog nad lešoem bilo je i mnogo reklama .Almanah je vrlo brzo rasprodat, odziv čitalaca je bio kakv se samo poželeti može.
Sve je ispalo još i bolje od samog dovođenja u red
Dok „Grimizna studija „ nije štampana, autor je preživljavao duboku krizu i često je je bivao u duševnom rstojstvu.!“Rastvoriti ljušturu savremene literature i izvući otuda ostrigu je vrlo teško.Ali s vremenom, će se, nadam se sve dovesti u red“ pisao je on majci.Kao što se ispostavilo, bio je sasvim u pravu. Sve je ispalo zantno bonje od samog dovođenja u red.
Godine 1868. da bi podržao oca, Konan Dojl mu predlaže da ilustruje drugo izdanje „Grimizne studije „ .Ilustacije su ,kako piše Rasel Miler, ispale poptuno promašene, jer je Šerlok Holms više ličio na samog islustratora , Čarlsa Dojla, sa brkovima i bradom.I to nasuprot tome što je u povesti jasno napisano da je Holms uvek bio glatko izbrojan !
Kako je dalje tekla sudbina prve povesti o Šerloku Holmsu?U Americi je piratsko izdanje ovog dela doživelo vrtoglavi uspeh i ogroman tiraž. U SAD u to vreme još nije bila potpisana konvencija o autorskim pravima pa je piratsko izdanje knjige pričinlo ne male probleme prilikom objavnjivanja u samoj Engleskoj pošto je prethodno, iako piratski ,bila publikoivana u Americi.
Konan Dojl je 1927. odlučio da više ne objavnjuje priče o Šerloku Holmsu.Tako je završena jedna epoha započeta 1867. koja je trajala pola veka, dovonjno dugo da bi poklonici, poštovaoci i obožavaoci velikog detektiva svojski namučili njegovog tvorca .Ztao je Dojl zamrzeo svog junaka koji je zasenio sve ostale književne radove autora:istorijske romane , radove o spiritizmu,naučno-publicističke povesti i druga dela .Posle tragedije kad je profesor Morirati ubio slavnog detektiva , a što se zbilo u romanu „Poslednji slučaj Šarloka Holmsa“, čitaoci su navalili molbama da autor vaskrsne popularnog detektiva .I Konan nije iamo gde-pa je bio priunuđen da nastavi sa pisanjem detekstivskih priča.
Velika Britanija, London, pretprošli vek.Policija kao ofijalno organoizovan državni ogan javnog reda osnovana je 1828. g., ali zločina je gradu i u celoj zemlji svakog dana sve više.Oni koji vole da sebi malo poškakljaju živce ne propuštaju da kupe čuveni tzv Njuhejtski kaledar.Tako se naziva pregled najnovijih zločina počinjenih tokom jednog meseca koji je obuhvatao sve podrobnosti do najsitnijih detalja.Taj kalendar je bilo moguće kupiti na svakom mestu u britnaskoj prestonici, čak i na ulaznoj kapiji Njuhejta , najmračnije tamnice u Brotaniji.
Njuhejtskog „ horora „, smenilo je oduševlje za one koji stoje s druge strane
barikada.Pozitivan junak, detektiv koji hvata zločince i preseca izvršenja zločina,-eto o kome je htela da čita publika.Otuda su besteseleri 1828-1829 postali „Istinti memoari Vidoka“, autobighrafija policijslog agenta Fransoa Ežena Vidoka.To je bio bum koji je izavao masu podržavalaca sa sličnim temama kao što je „Uspomene agenta istražnog odeljenja“ pa sve do „Doživnjaji pravog policijaca „.Takve knjige su se prodavale kao vruće kifle.
Godine 1852. Čarsl Dikens (1812-1870), nadahnut podvzima stvarnog inspektora Čarlsa Filda, obvaljuje svoj roman „Hladni dom „.A godine 1868.izašao je roman „ Mesečev kamen „Vilki Kolinza koji s lakom rukom pesnika Tomasa Sterensa Eliota ( Tomas Sterns Eliot,1888-1965 ) dugo vremena je smatran za prvi detektivski roman u istoriji svetske književnosti.Ali nedavna istraživanja su pokazala da je tri godine pre „Mesečvog kamena „ , 1855. objavljen jedan drugi detektvski roman koji je pod naslovom „Zagonetka Noting- Hilda“napisao Čarls Voren Adams ( Charles Warren Adams, 1833-1903).
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















