Novi status Palestine i stari problemi
Ni rat u Gazi, ni pritisak SAD nisu zaustavili protekle nedelje podnošenje upita Palestinske autonomije za status države-posmatrača u UN-u. Ogromna većina 138 od 193 glasa učesnika GS UN 29. novembra je glasala «za». Protiv su predvidljivo glasali SAD, Izrael i još 6 zemalja. Status Palestine je bio povećan sa nedržavnog udruženja na državu-posmatrača.
UN su prvi put skoro jednoglasno demonstrirale nezadovoljstvo metodima regulisanja, koje sve do sada koriste SAD i Izrael. Glasanje je, kako je rekao stalni predstavnik RF pri UN Vitalij Čurkin, postalo signal Izraelu i SAD-u da je svet umoran od neregulisanosti tog konflikta. Međutim, SAD su odmah objavile odluku kontraproduktivnom. Državni sekretar SAD Hilari Klinton je izjavila da ona stvara dopunske prepreke na putu ka miru.
30. novembra Izrael je objavio o izgradnji još 3 hiljade jedinica stambenih zgrada na okupiranim palestinskim teritorijama u Istočnom Jerusalimu i na Zapadnoj obali Jordana. UN su još jednom odlukom zatražile od Izraela da napusti okupirane 1967. godine Golanske kote kao i odustane od proglašenja Jerusalima prestonicom i počne mirovne pregovore s Palestincima.
To je već 15. slična odluka. One nemaju obaveznu snagu. U prilog Izraelu su protivrečnosti između FATH i HAMAS. Što više, na palestinskim teritorijama se pojavila treća snaga – islamističke grupacije, podređene samo sponzorima iz zemalja Persijskog zaliva.
Međutim, neki ruski eksperti smatraju da će novi status upravo pomoći raštrkanim palestinskim snagama. Komentar profesora katedre savremenog Istoka RDHU Grigorija Kosača.
- Zahvaljujući povećanju statusa HAMAS je ispao povezan s rukovodstvom Palestinke nacionalne administracije na čelu sa Mahmudom Abasom, jer zahtevi o povećanju statusa potiču od svih Palestinaca. To je u prilog Mahmudu Abasu, koji će na neki način naterati HAMAS da stupi s njim u kontakt i vodi sa FATH pregovore u budućnosti Palestine.
Ekspert za probleme Bliskog Istoka Semjon Bagdasarov smatra da će to, prvo, pojačati stav Palestine na pregovorima s Izraelom. Drugo, Izraelci moraju da shvate da će morati da usvoje niz odluka: likvidiraju naselja na okupiranim teritorijama. Inače, mnogo toga zavisi od rezultata izbora u Izraelu. Levičari zauzimaju elastičniji stav, desničari su kruti. Tu mnogo zavisi od međunarodne zajednice.
Svakako, daleko je do potpunog učlanjivanja Palestine u UN, mada ju je zvanično priznalo već 60 zemalja. Dok SAD imaju pravo veta u SB UN, Ramala neće steći to članstvo.
U vezi sa novim statusom na palestinskim teritorijama likuju. Doduše, kvare raspoloženje objavljeni 30. novembra podaci o rezultatima poslednjeg rata u Gazi 14.-21. novembra – štete u vezi sa vojnom operacijom Izraela iznose 1 milijardu 200 miliona dolara.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















