Nedostatak namirnica – stvarni problem ili rezultat špekulacija?
Paradoksalno je, ali činjenica: na planeti ima dovoljno namirnica, ali gladuje svaki osmi stanovnik Zemlje. Po podacima OUN, u proseku na jednog čoveka na planeti ima 152 kg žitarica godišnje, odnosno po pola kilograma dnevno na pojedinca. Međutim, ista ova statistika svedoči o tome da na današnji dan u svetu gladuje 870 miliona ljudi.
Do kraja 2012. godine se tržište osnovnih prehrambenih namirnica stabilizovalo. Nakon letnjih rekorda indeks svetskih cena žita je malo opao, neznatno je pojeftinilo meso, a mleko naprotiv, i dalje poskupljuje. Namirnice su u celini sada toliko skupe da se može govoriti o istorijskom maksimumu. Za to ima nekoliko razloga, objašnjava stručnjak nezavisne analitičke agencije „Investkafe“ Darja Pičugina.
- Vremenski uslovi su ozbiljno poremetili bezbednost u svetu. Takođe, utiču cene svetskih energenata. Tako je da bi se namirnica nekuda dopremila potrebna nafta, a cene nafte i dalje rastu. Treba istaći i međunarodnu konkurenciju. Znamo da se u Evropi izdvajaju subvencije za poljoprivredu, ne dozvoljava se pristup proizvođačima iz drugih zemalja.
Derivativi su kompleksni finansijski instrumenti (papiri, obaveze vezane za osiguranje i fjučersi), koji su vezani za konkretnu robu čiji se promet vrši na tržištu, a u mnogome određuju cenu poljoprivrednih sirovina. Takav je savremeni svetski finansijski sistem. Na početku su bili tesno povezani s realnim procesima kupovine i prodaje namirnica, ali sad se ispostavilo da su odvojeni od realne proizvodnje. Na primer, obim fjučersa za žito samo na Čikaškoj berzi na desetine, pa i po stotine puta premašuje vrednost žitarica koje se realno proizvode. Ispostavlja se da tržišta diktiraju nepravilne cene koje su, uzgred rečeno, počele da rastu upravo usled razvoja derivativnog tržišta, dok su 40 godina pre toga cene padale, ističe Darja Pičugina.
- 2008. i 2009. – u ovim godinama krize, došlo je do naglog skoka cena namirnica, koji nije bio povezan ni sa kakvim vremenskim uslovima, već s tim što su bili popularni i još uvek su popularni derivativni instrumenti. Danas ljudi shvataju ovaj problem i on je letos razmatran na međunarodnom nivou. Ali, nije se došlo ni do kakvog rešenja, jer se ovo tržište teško reguliše, ovo tržište je slobodno i zasad nije jasno šta se s tim može učiniti.
Ipak, generalni direktor informaciono-analitičkog centra „SovEkon“ Andrej Sizov navodi i pozitivnu ulogu mešetara.
- Ovo je instrument koji služi za to kako bi proizvođači i potrošači poljoprivrednih sirovina mogli da hedžiraju svoje rizike, a mešetari, uzgred budi rečeno, obezbeđuju likvidnost za to. I za potrošače i za proizvođače nije važan samo apsolutni nivo cena, već i predvidiva privredna delatnost kako bi mogli da predvide kakve će biti cene u polugodišnjoj perspektivi. Takođe ne treba zaboraviti da su visoke cene stimulans za porast proizvodnje i stimulans za investiranje u kompanije koje se bave materijalno-tehničkim resursima za poljoprivredu.
Evropski političari su pokušavali da postave pitanje pravila za vođenje berzanskih igara na tržištu robe, ali do danas nisu usledili neki jasniji predlozi. Međutim, problem regulisanja cena namirnica nije samo socijalni i ekonomski, već i politički. Kriza namirnica 2007-2008. godine je, kao što je poznato, izazvala nemire u mnogim zemljama u razvoju i dovela je do svrgavanju vlada Haitija i Madagaskara. Kriza 2010. godine je pospešila radikalnu promenu u političkoj situaciji u Severnoj Africi i na Bliskom istoku. Uostalom, ove godine stručnjake osim visokih cena brine još i klimatski faktor. Danas u svetu postoje ozbiljni problemi vezani za ponudu i potražnju, koji se u poslednjim decenijama dešavaju zbog vremenskih uslova – suša u jednim regionima i poplava u drugim.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- čovečanstvo
- hrana
- poljoprivreda
- cene
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »















