Još jedna nova vlada
Na evropskoj političkoj karti - nova ostavka. Radi se o vladi Republike Srpske, koja ulazi u sastav Bosne i Hercegovine. Predsednik Republike Milorad Dodik je u intervjuu za AFP objasnio ovaj korak neophodnošću da se vladi „doda više energije“.
Bosanska ekonomija prolazi kroz težak period. Nivo nezaposlenosti radno sposobnog stanovništva je 42%, a skromni ekonomski rast koji je bio zabeležen tokom 2010-2011, zamenila je recesija.
Parafrazirajući klasika ruske literature Lava Tolstoja - može se reći da je svaka nesrećna vlada, nesrećna na svoj način. Sa ove tačke gledišta, premijer Republike Srpske, koji je upravo dobio otkaz, bolje je prošao od svojih kolega. I ne slučajno, Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banja Luci, u razgovoru za „Glas Rusije“ smatra da ne bi trebalo dramtizovati događaje u BiH:
U jednoj drugoj bivšoj jugoslovenskoj republici- Sloveniji, „doajen politike“ Janez Janša je otišao pod teretom korupcionih skandala. Tokom nekoliko nedelja koaliciona vlada se polako raspadala, i tokom noći na četvrtak 28.februara, parlament ove države je objavio formiranje novog kabineta Alenke Bratušek.
Što se tiče Bugarske, i tamo loše ide vladajućoj eliti. Ostavka kabineta Bojka Borisova se dogodila nakon masovnih anti-vladinih demonstracija. Ovim elitama, njihovi birači mnogo toga zameraju, od nekompetentnosti do korupcije- primetio je za „Glas Rusije“ Dmitrij Danilov, šef odeljenja evropske bezbednosti Institua Evrope pri RAN:
- Po mom mišljenju, evropske države kao i ranije imaju taj razdor među društvom i vlašću. Stanovništvo, civilno društvo nastavlja da se sa nepoverenjem odnosi prema vlasti. Stanovništvo očekuje, da će elite nastaviti da primenjuju efikasne i dugoročne recepte za sprečavanje socijalno- ekonomskih problema. A vlast to ne može da učini zbog svoje nekompetentnosti, korumpiranosti, neodlučnosti itd..
Poslednje tendencije razvoja situacije u zemljama Centralne i Istočne Evrope neodvojivi su od širih opšte-evropskih procesa. Finansijska kriza u EU već poprima političke okvire. A to, je, dozvolite, opasnije od kolebanja kursa evra ili dividendi državnih obligacija.
Petar Iskenderov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: ru.wikipedia.org/ vostok.rs
- Povezane teme
- RepublikaSrpska
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »















