Egipat: zaoštravanje na bojištima borbe za demokratiju
Odnos svetske zajednice prema novim vlastima u Egiptu i armiji može da se promeni nagore posle masovnih nereda, koji su se desili u Kairu i drugim gradovima zemlje noću 27. avgusta. U sukobima pristalica i protivnika svrgnutog predsednika Mohameda Mursija u egipatskoj prestonici, prema zvaničnim podacima, poginulo je oko 80 ljudi. Islamistički pokret Braća-muslimani saopštava da broj žrtava iznosi 200. Ranjenika ima na hiljade.
Takvo krvoproliće u jednom danu Egipat nije video ni u vreme revolucije 2011. godine, ni početkom jula ove godine, kada je bio svrgnut predsednik Mohamed Mursi. Lekari Kaira, koji su prihvatali ubijene i ranjenike, tvrde da je većina ljudi ranjena ili ubijena hicima u prsa ili lice. To znači da je vođena nišanska vatra.
Generalni sekretar UN Ban Ki Mun je izrazio zabrinutost povodom nasilja u Egiptu. On je izjavio da nasilje ne može da bude alternativa političkog rešenja i pozvao sve lidere zemlje da stave interese zemlje iznad ličnih. Slični pozivi se čuju i od strane rukovodstva EU. Državni sekretar SAD Džon Keri je istupio sa specijalnom izjavom povodom događaja u Egiptu. Keri i ministar odbrane SAD Čak Hejgel su telefonirali rukovodstvu Egipta i komandi armije i pozvali da učine sve da onemoguće ponovne krvave sukobe.
Čak potpredsednik Mohamed el-Baradei bio je primoran da kritikuje akcije vlasti. Prema demonstrantitma je bila primenjena «suvišna snaga», - rekao je bivši generalni direktor MAGATE-a. Nasilne akcije vlasti mogu da izazovu nepredvidljive posledice i promene u raspoloženju ljudi u korist Braći-muslimana, - smatra el-Baradei.
- Oni (Braća…) su uspeli da tokom manje od godinu dana iznevere poverenje prema njima. U svakom slučaju to se desilo u Egiptu. Međutim, posledice toga će se osećati u čitavom arapskom svetu. Imali su mogućnost da pokažu da je politički islam napredovanje, da je on u stanju ujediniti religiju i demokratiju. Ništa to im nije pošlo za rukom.
Rat na nekoliko frontova, uključujući i međunarodni, to je poslednje, što je potrebno novim egipatskim vlastima u prelaznom periodu. One već imaju unutrašnju frontu u vidu pristalica svrgnutog islamističkog predsednika Mursija, koji protestuju. U subotu, 27. juna je na Sinaju armija otvorila i unutrašnji antiteroristički front – počela opširnu dvodnevnu antiterorističku operaciju protiv radikalnih islamističkih ekstremista. Krajem dana 28. jula je tamo bilo uništeno 10 terorista i više od 20 zarobljeno.
Operacija čišćenja Sinaja od terorista je teška stvar, koja traži vreme, - ispričao je Glasu Rusije egipatski vojni ekspert Talaat Musalam.
- Neki teroristički elementi su stigli u Egipat iz pojasa Gaze, drugi iz Libije. U vreme vojnog konflikta u Libiji mnogi su presecali egipatsko-libijsku gurnicu u oba smera. U Egiptu se nalaze i radikalni elementi, koji su stigli iz Sirije, a koji su povezani s terorističkim organizacijama.
Egipat je rascepljen, te o jedinstvu nacije za sada nema ni govora, smatra predsednik Ruskog Instituta Bliskog Istoka Evgenij Satanovski. On smatra da treba čekati punu zabranu delatnosti radikalnih stranaka, jer se u protivnom slučaju nove vlesti neće dugo održati.
- Reč je o tome, hoće li sačuvati vlast vojna lica i grupacije, koje su se spojile s njima. U uslovima političke aktivnosti islamista na dozvoljenom, legalnom polju vlasti to, bezuslovno, neće uspeti.
Još jedan front s privlačenjem svetskog džihada Egipat može a da ne izdrži. Upravo tome vode greške novog rukovodstva. Raskol može da dospe čak u egipatsku armiju. Među redovim, nižim i srednjim sastavom oficira broj pristalica Braće-muslimana je dosta visok.
Šef Svetskog saveza muslimanskih bogoslova šejh Jusuf al-Kardavi je već zatražio da bi UN i Liga arapskih država podržale svrgnutog predsednika Mursija. Sunitski klerikal, poznat svojim fundamentalnim pogledima, pozvao je sve muslimane sveta da idu u Egipat i prime tamo mučeničku smrt radi Braće-muslimana.
U subotu u Kairu je održana sednica Saveta nacionalne odbrane zemlje uz učešće privremenog predsednika Adlija Mansura i prvog zamenika premijera, ministra odbrane Abdel Fataha as-Sisi, kao i šefova MUP, vojne i opše obaveštajne službe. Oni su razmotrili dalje akcije prema onima, koji protestuju kod džamije Rabaa al-Adauija i Kairskog univerziteta. Šef MUP Muhamed Ibragim je ponovo izjavio o neophodnosti očistiti trgove od demonstranata, ali je obećao da će to biti učinjeno zakonskim sredstvima.
Andrej Fedjašin,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »















