Svjetski lideri u Njujorku
Svjetski lideri okupiće se u narednih nedelju dana u Njujorku na zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, najavljenom kao poligon za ozbiljne političke obračune Rusije i Zapada oko čitavog niza otvorenih pitanja, poput statusa Kosova, kriza na Kavkazu i Darfuru, ali i sposobnosti generalnog sekretara Ban Ki-muna da u složenim okolnostima uspješno predvodi svjetsku organizaciju.
Punih 20 mjeseci nakon što je na čelu UN zamijenio Kofi Anana, Ban je među službenicima svjetske organizacije "zaradio" nadimak "nevidljivi", mahom zbog uspješnog izbjegavanja da se uključi u proces rješavanja čitavom niza gorućih svjetskih problema, poput komplikovanih okolnosti nastalih posle jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova, ruskog priznanja Južne Osetije i Abhazije, ali i nemogućnosti da se uspješno uhvati u koštac sa najvećom humanitarnom katastrofom poslednje decenije, krizom u sudanskoj provinciji Darfur.
Kritike na račun rada generalnog sekretara, odmah prvog dana 63. zasjedanja Generalne skupštine UN, ustupiće mjesto očekivanom "verbalnom obračunu" dvojice najvećih političkih rivala, američkog predsednika Džordža Buša i iranskog lidera Mahmuda Ahmedinedžada, koji su, vatrenim govorima i serijom jednako zapaljivih nastupa na marginama zasjedanja, i prethodne godine bili najatraktivniji učesnici samita svetskih lidera.
Među "zvijezdama" prvog dana zasjedanja Generalne skupštine je i francuski predsjednik Nikola Sakrozi, čiji će nastup uslijditi nekoliko dana nakon što je Evropski savjet za spoljne poslove ocijenio da uticaj Evropske unije u UN opada, zbog sve jačanja Rusije i Kine, ali i rastućeg jaza između Zapada i muslimanskih država.
"Nijedna druga trenutna kriza u svijetu nije tako očigledno dokazala ograničenja evropskog uticaja kao što je to učinilo Kosovo", navodi briselski institut. "EU je imala jedinstven stav po pitanju Ahtisarijevog plana tokom 2007. godine, iako je to bilo teško za skeptične države poput Španije Ipak, Rusija je najavila veto na predlog, što je dovelo do toga da Evropljani i SAD odustanu od rizika glasanja u julu 2007. godine". "Dok je tokom balkanskih ratova postojao savez između Zapada i muslimanskih država u prilog Bošnjaka i kosovskih Albanaca, taj savez je sada nestao", ističe se u analizi i dodaje da u Organizaciji islamske konferencije (OIK), EU i Zapad mogu da računaju na samo tri države kao odlučne saveznike - Tursku, Bosnu i Hercegovinu i Avganistan. "EU je devedesetih godina imala podršku 72 odsto članica za pitanja ljudskih prava u Generalnoj skupštini UN, a sada je taj procenat pao na između 48 i 55 odsto", dok je Kina povećala svoju podršku sa ispod 50 odsto tokom 90-ih na 74 odsto prošle i ove godine. Sličan rast uticaja je doživela i Rusija, istakli su autori.
- Izvor
- RTS
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















