Da li je prostran „socijalni lift“ Evrope?
Evropa ili Amerika: gde se brže napreduje po socijalnoj lestvici? Kako saopštava internet-portal EU-Infotek, u Nemačkoj već skoro 30 godina izvode se anketiranja među 24000 učesnika takozvane Socijalno-ekonomske ciljne grupe – SECP. Sastav grupe tokom čitavog perioda čuva se u više ili manje nepromenjenom vidu. Jedna od glavnih tema analize je postojanje mogućnosti za ljude iz više ili manje obezbeđenih slovjea da dospeju u „socijalni lift“.
I ovde sociolozi pronalaze, kako im se čini, zanimljivu tendenciju. Tačnije: bez obzira na to što stanovnici kontinentalne Evrope manje veruju u perspektivu svog napretka, njima to polazi za rukom češće, nego stanovnicima drugih regiona planete.
Kako piše EU-Infotek, 1995. godine sociolozi Kelnskog instituta nemačke ekonomije postavili su učesnicima grupe SECP pitanje: Da li verujete da ćete se u narednih 12 godina popeti bar za jedan socijani stepen od ukupno 5? Tada je samo 20% smatralo da je moguće da postignu i tako skroman cilj. U praksi svoje blagostanje je uspeo da pobošlja 41% anketiranih, pri tome 55% njih pripadalo je kategoriji najsiromašnijih. U Nemačkoj i Austriji, smatraju naučnici, mnogi su ubeđeni da svojim snagama ne mogu da osiguraju poboljšanje svog položaja. Ali u realnosti dešava se drugačije.
U poslednje 2 godine 32,8% stanovnika Austrije popelo se, u skladu sa sociološkom gradacijom, za jednu stepenicu više. To je skoro isto toliko koliko u SAD – 33,4% i više nego u Kanadi. Otprilike iste rezultate su pokazali čak, po rečima protala, evropski šampioni pesimizma – Francuzi i Nemci. Takva je očigledno društvena klima u Evropi koja navodi ljude da sumnjaju u sopstvene snage, izvode zaključak sociolozi.
U zemlji neograničenih mogućnosti, SAD, na primer, piše dalje EU-Infotek, 63% anketiranih smatra za glavni izvor ličnog uspeha uporni rad. U Nemačkoj u to veruje samo 50%, a u Francuskoj svega 37%. Samo 14% Amerikanaca se uzda u sreću i veze, dok za to vreme upravo ovo smatra glavnim uslovom uspeha 26% anketiranih Nemaca i 35% Francuza. Autori navedenih istraživanja dolaze do zaključka da u zemljama sa snažnom centralizacijom ekonomije i društvenog života ljudi više računaju ne na sebe, već na pomoć od strane vlasti, prijatelja, roditelja ili prosto na slučaj. A u celini, samtra šef odeljenja za strateške ocene Centra za situacionu analizu Ruske akademije nauka Sergej Utkin, sve ove diskusije su faktor društvenog života.
- Gde ste videli društvo koje je isključivo optimistično raspoloženo? – pita se ekspert. U društvu pluralističkom, gde se sve stvari razmatraju, uvek ima osnove za zabrinutost. Ljudi bi hteli da se situacija razvija bolje. Posebno u vreme borbe protiv posledica krize. Prilično uobičajena slika. to ne treba da postane dominanta javne diskusije.
Po mišljenju šefa uprava hamburške kompanije Oto-Grup doktora Mihaela Otoa, danas su drugi uslovi za primenu preduzimačke inicijative.
- Rezerve rasta su već iscrpljene, rekao je Oto u radijskom intervjuu. U svakom slučaju, onog bezgraničnog, neosmišljenog, kvantitativnog rasta, koji je mogao da se vidi u 19. i 20. veku. Danas je za ras potreban drugi kvalitet. drugo preduzimaštvo, drugi parametri i ciljevi.
Može se očigledno sporiti o tome da li pesimizam evropljana suzbija rast ili odustvo poslednjeg uliva pesimizam. U svakom slučaju upravo ovih dana prostor jedinstvene Evrope uzburkali su talasi protesta. I upravo ovih dana Privredna komora Austrije zajedno sa EU započinje kampanju socijalnog partnerstva. Da li će to Evropi dodati optimizma, a „socijalnom liftu“ slobodnog mesta? Pitanje je otvoreno.
Oleg Severgin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/torugatoru/ss-by-nc-sa 3.0/ vostok.rs
- Povezane teme
- SAD
- EU
- stanovništvo
- posao
- istraživanje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »















