Evropa bez pomoći sa strane
Generalni sekretar NATO-a Andres Fog Rasmusen u izlaganju u Briselskoj filijali Karnegi fonda pozvao je evropske partnere da povećaju svoj udeo u vojnom potencijalu alijanse. Takvi pozivi sa komandnih mesta glavnog vojnog bloka planete poslednjih godina su postali skoro ritualni. Ovog puta, ipak, u opštem tonu uobičajenih izjava čule su se i nove note.
Pošto, istakao je Rasmusen, SAD prenose centar teže svoje politike na azijski pravac, evropljani treba da steknu spospobnost donošenja odluka i delovanja bez očekivanja pomoći sa strane. Snažnoj Evropi, smatra Rasmusen, neophodna je i snažna politička volja. Ova volja će biti potrebna pre svega za donošenje odluka o uvećanju troškova za odbranu. Pri tome šef NATO-a naveo je sasvim konkretne korake koje treba preduzeti. Između ostalog, treba proširiti obim naručivanja bespilotnih letelica, uvećati brojnost transportne avijacije, kupiti više aviona za punjenje goriva, kao i savremenih radara za ratnu mornaricu. Pošto 21 zemlja EU ulazi u NATO, Rasmusen namerava da na sve načine podržava realizaciju programa vojne saradnje zemalja članica EU, čiji projekat je objavila Evropska komisija u julu ove godine i koja će biti glavni predmet razmatranja na decembarskom samitu EU.
Kako se podvlači u dokumentu Evropske komisije, opšti odbrambeni budžet EU smanjen je od 2001. godine sa 251 na 194 milijardi evra. Zajednički troškovi evropljana za naučne i ogledno-konstruktorske radove u vojnoj oblasti iznose 9 milijardi evra, što je 7 puta manje nego što troše u te svrhe SAD. Između ostalog, svi zadaci koje je naveo generalni sekretar NATO-a mogu da se smatraju svojevrsnim domaćim zadatkom za evropljane. Pogled šefa vojnog bloka usmeren je dalje, van granica kontinenta. Mediji izdvajaju njegove reči o tome da NATO ostaje jedinstveni izvor stabilnosti u nepredvidivom svetu.
U vezi sa tim Andres Fog Rasmusen izneo je planove pomoći Libiji u izgradnji njenih oružanih snaga, što, po njegovim rečima, mole aktualne vlasti u Tripoliju. Pri tome, dodao je Rasmusen, i druge države regiona bi mogle da izvuku korist iz bogatog iskustva i ekspertskog potencijala alijanse. Jer jedna od glavnih namena NATO-a je doprinos realizaciji masovnih političkih reformi u pojedinim zemljama. I to je, ne bez ponosa, rezimirao je generalni sekretar alijanse, bilo pokazano na primeru Kosova i Avganistana.
Pojam uspeh, naravno, može se tumačiti na razne načine. Što se tiče zemalja koje je naveo generalni sekretar, tamo merilom uspeha apsolutna većina analitičara smatra osiguranje političke stabilnosti. Ali, kako saopštavaju novinske agencije, 19. seštembra na severu istog tog Kosova bila je otvorena vatra na konvoj misije EU – EUleks. Jedan član misije je poginuo, dvoje je ranjeno. Međutim, u zemlji se nalazi sada 5000 vojnika snaga KFOR-a, koji stoje pod komandom NATO-a. Iz Avganistana svakodnevno stižu saopštenja o krvavim ispadima terorista. A u Avganistanu NATO snaga je desetak puta više nego na Kosovu. Ekspert nemačkog Fonda za nauku i politiku, pukovnik u rezervi Volfgang Rihter smatra ciljeve alijanse u Avganistanu loše promišljenim.
- Analizirajući rezultate misije ISAF, treba se setiti mandata UN. Danas ovde, na Zapadu, treba očigledno samokritično priznati da su prvo bili postavljeni preterani ciljevi. Jer nade su se gradile na tome da će poći za rukom da se izgradi pravna, demokratska država po zapadnom uzoru. Po meni, ove nade su bile iluzorne.
Šef odeljenja za evropsku bezbednost Evropskog instituta Dmitrij Danilov vidi u namerama koje je izložio Rasmusen jedan od glavnih programskih zadataka NATO-a.
- Za misije van granica sopstvene zone odgovornosti, NATO-u je potreban partner. A radi toga jasno je da partneri treba da budu za to sposobni. Tačnije, da budu po svojim standardima kompatibilni sa oružanim snagama NATO-a. Ovaj zadatak sa operativne tačke gledišta je stajao i stoji u alijansi.
Teško je sporiti da Evropa treba da bude jaka. A to da će joj glavni partner u NATO-u dozvoliti da se u vojnim poslovima oslanja na svoje snage, veliko je pitanje.
Oleg Severgin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















