Rusija će braniti kulturni suverenitet
Vlasti Rusije spremne su da revidiraju politiku u oblasti kulture u čijem formiranju aktivnije učešće treba da preduzimaju društvo i mecene, a takođe da odustaju od prakse da se prema njoj odnosi prema principu ostatka. Ovo je izjavio predednik zemlje Vladimir Putin na zasedanju Saveza za kulturu i umetnost u Kremlju.
Ključno pitanje sastanka šefa države sa predstavnicima organa vlasti, kao i sa uglednim poslenicima umetnosti bila je priprema za Godinu kulture, koja je prema predsedničkom ukazu objavljena naredne godine. Razgovor Vladimira Putina sa učesnicima savetovanja izašao je daleko van okvira organizacionih pitanja. To je i jasno ako se uzme u obzir da su u Kremlj bili pozvani svetski poznati majstori sa aktivnim građanskim stavom kao što su režiseri Aleksadnar Sokurov i Karen Šahnazarov, glumci Aleksandar Kaljagin i Oleg Tabakov, muzičari Vladimir Spivakov i Denis Macujev.
U svojim poslednjim programskim nastupima kao što je prošlogodišnji Ekspoze Federalnom saboru ili govor na nedavnom Valdajskom forumu koji je izazvao veliki odjek, predsednik je mnogo pažnje poklonio često žalosnom stanju kulture i duhovnosti u Rusiji. Među prioritetima razvoja zemlje on je naveo očuvanje kulturnog i nacionalnog identiteta, njenu unikalnost istorijsog koda. U suštini oni treba da budu osnova za kretanje napred, jačanje jedinstva u raznovrsnosti. U mnogome ovaj stav predsednika je diktirao ton sastanka sa članovima Saveta za kulturu i umetnost. Putin je istakao da je kultura skup moralnih i etičkih vrednosti koje čine osnovu nacionalne samosvojnosti.
- Ne smeju se izgubiti svoji kulturni koreni koji su formirani vekovima, od strane mnogih generacija predstavnika raznih nacionalnosti i religija. Na najtežim okukama istorije dražava ih je mnogo puta sačuvala. Upravo zato govorimo o neophodnosti osmišljavalja državne politike u ovoj oblasti, izradi jasnih principa i orijentira koji će osigurati kuturi ulogu određujećeg, a ne periferijalnog faktora razvoja zemlje i čoveka.
Svako od učesnika sastanka koji su došli u Kremlj nije došao praznih ruku. Članovi Saveta spremni su da ponude državi sasvim konkretne projekte, pri tome pomoć vlasti u mnogim slučajevima je potrebna ne finansijska, već organizaciona. Na primer, direktor Ermitaža Mihail Piotrovski predlaže da se zaintersovanije odnosi prema očuvanju kuturne celovitosti Rusije.
- Šta je to Rusija? to je mesto gde postoji crkva i muzej koji sve isrpavno govori. Važna je shema jednistva muzejskog prostora Rusije. Kod nas postoji specijalno formirani Savet muzeja, postoji i čitav niz predloga šta i kako treba da se radi kako bi se sačuvao muzejski prostor. To zahteva čak ne velike troškove, već pažnju države, koje za sada nema. Treba šire uključivati u kulturni život razne delove Rusije.
Diskusija šefa države sa vodećim poslenicima kulture još jednom je pokazala da politici u toj važnoj sferi Kremlj poklanja veću pažnju nego što to može da se učini na prvi pogled. Usvakom slučaju vide se takve namere. Jer ako je reč o jednistvu zemlje i očuvanje njene unikalnosti, pitanja kulturne sredine ne mogu biti drugorazredna. Sa tim su se složili svi učesnici satanka bez izuzetka.
Što se tiče konkretnih predloga na zasedanju saveta, njihov spektar je ovog puta bio neviđeno velik, od formiranja jedinstvenog nacionalnog centra za film i popularizaciju klasične književnosti na televiziji do besplatne posete muzeja u Godini kulture za sve zainteresovane. Osim toga, uskoro u zemlji može da se pojavi osnovni dokument: koncepcija državne politike u oblasti kulture, u kojoj prioritet će imati vaspitavanje i obrazovanje mladih ruskih građana.
Ilija Harlamov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















