Moratorijom radi spasavanja jesetre u Kaspijskom moru
Populaciji jesetri u Kaspijskom moru preti opasnost od nestanka. Ona se može spasiti ako sve prikaspijske zemlje (Rusija, Kazahstan, Azerbejdžan, Turkmenistan i Iran) uvedu moratorijum na ribolov u ovom vodenom masivu. Iako ova ideja ni kod koga ne izaziva protivljenje, ne može se realizovati već nekoliko godina.
Rusija je još pre nekoliko godina dala primer prikaspijskim zemljama – i uvela je moratorijum na industrijski ribolov jesetre u Kaspijskom moru. O potrebi za uvođenjem sveopšteg moratorijuma na ribolov jesetre u Kaspijskom moru počelo je da se govori i Kazahstanu. Zamenik državnog tužioca republike Andrej Kravčenko je dao žalosnu prognozu: ribe iz porodice jesetri u Kazahstanu mogu potpuno nestati već u narednih pet godina. Da je situacija blizu kritične odlično su svesne i ostale prikaspijske zemlje, smatra predsednik Društvenog saveta pri Rosribolovstvu Aleksandar Saveljev.
- Ovaj problem je do te mere potpuno očigledan za sve da je još pre tri godine na samitu prikaspijskih država, održanom u Bakuu, bila doneta odluka o proglašavanju moratorijuma. Radilo se o petogodišnjem moratorijumu na industrijski ribolov jesetre. I pored očiglednosti ovog problema i sveopšte podrške, tehnička realizacija ovog dogovora stoji u mestu zbog stava Turkmenistana. I od tada rešavanje ovog pitanja nikako ne može da se pokrene s mrtve tačke.
Međutim, po ocenama stručnjaka, za poslednjih 10 godina se populacija jesetre u Kaspijskom moru smanjila 30-40 puta. U ovim uslovima petogodišnji moratorijum više ne izgleda kao univerzalni lek, jer da bi se obnovila populacija morune treba uvesti zabranu najmanje na jednu deceniju, smatra stručnjak. Pritom prikaspijske države treba ne prosto da uvedu moratorijum na ribolov, već da preduzmu hitne mere radi obnavljanja populacije jesetre, uveren je Aleksandar Saveljev:
- U Rusiji postoje programi za obnavljanje populacije. Efikasno rade riblje fabrike koje se bave obnavljanjem. Svake godine se u Kaspijsko more pušta na milione riblje mlađi. Ovo daje nadu da će se populacija obnoviti. Međutim, imajući u vidu da je Kaspijsko more jedinstveni basen pet država, program za obnavljanje jesetre i što je glavno – uvođenje moratorijuma – treba da budu zajednički.
Industrijski ribolov nije jedini problem. Podjednako je važan i faktor industrijalizacije. Na primer, hidrocentrale izbacuju vodu ne vodeći računa o tome kako to utiče na ribu. Svoju „leptu“ brzom smanjenju populacije jesetre daju i lovokradice. Ipak, ovde svest mogu ispoljiti ne samo vlasti, već i obični građani, smatra rukovodilac morskog programa Svetskog fonda divlje prirode (WWF) Rusije Konstantin Zgurovski:
- Uvek u takvim slučajevima pitam: „Da li biste nosili ukradenu odeću.“ Obično ljudi odgovore: „Ne.“ A zašto se smatra lepim manirom jesti ukradeni kavijar, odnosno od lovokradica.
Treba dodati da prikaspijske države ne mogu da „nađu zajednički imenilac“ ni po drugim pitanjima u vezi s ovim vodenim masivom. Glavno je: kako podeliti kaspijske vode? Ključnu okolnost u nastaloj koliziji predstavlja to što je Kaspijsko more zatvoreni unutarkontinentalni vodeni masiv. Drugim rečima, nije jasno da li je more ili je jezero. To stvara pravni problem pošto u vezi s podelom pograničnih jezera i mora važe različite norme. Rusija predlaže da se pođe od toga da je u pitanju more, a Iran ga smatra jezerom. I u ovom kontekstu bi postizanje dogovora oko moratorijuma za ribolov jesetre moglo predstavljati presedan koji otvara put za rešavanje ostalih problema.
Artjom Kobzev,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Kazahstan
- Azerbejdžan
- Turkmenistan
- Iran
- životinje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »















